Acta clinica Croatica, Vol. 59. No. 2., 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.02.06
Značenje registara akutne skrbi kardioloških bolesnika na nacionalnoj razini
Ana Đuzel
orcid.org/0000-0003-0095-2987
; Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Marin Pavlov
orcid.org/0000-0003-3962-2774
; Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Zdravko Babić
orcid.org/0000-0002-7060-8375
; Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Sažetak
Unaprjeđenje organizacije i kvalitete skrbi o bolesnicima u jedinicama intenzivne skrbi postaje sve važnije zbog rastućeg opsega dostupnih metoda liječenja i skrbi. Suvremena literatura ukazuje na nedostatak odgovarajućih nacionalnih i internacionalnih registara. Cilj ovog istraživanja bio je analiza organizacije jedinica intenzivne kardijalne skrbi (JIKS) u Hrvatskoj i usporedba s ekonomski razvijenijim zemljama. Liječnici iz 34 hrvatske akutne bolnice (100%-tni odgovor) ispunili su e-poštom poslan upitnik o organizaciji skrbi i metodama liječenja akutnih kardioloških bolesnika. Odgovori su prikupljeni i analizirani tijekom rujna i listopada 2016. godine. Hrvatska ima oko 5 JIKS na milijun stanovnika (raspon od 1 do 9, većinom 5-6 kreveta). Jedna medicinska sestra skrbi za prosječno 2,7 bolesnika (u jutarnjim satima za 2,3 bolesnika, u poslijepodnevnim satima 2,3 bolesnika, noću 3,3 bolesnika) uz varijabilnost ovisno o veličini bolnice (u manjim bolnicama prosječno za 2,9 bolesnika, u sveučilišnim bolnicama za 2,1 bolesnika, p<0,001). Gotovo dvije trećine JIKS sadrži manje od 4 kreveta na jednog liječnika, dok kardiolozi čine 52% liječnika tijekom radnog dana, ali samo 37% liječnika tijekom dežurstva. Utvrdili smo značajnu varijabilnost u dostupnosti ultrazvuka srca tijekom radnog dana u odnosu na dežurstvo (76,5% JIKS ima 24-satnu dostupnost transtorakalne ehokardiografije, ali samo 26,5% za transezofagusnu ehokardiografiju). Trećina ispitivanih centara nije uvela terapijsku hipotermiju, a 23,5% centara ne radi izvantjelesnu membransku oksigenaciju niti premješta bolesnike u odgovarajuće ustanove. Organizacija i dostupne metode liječenja u JIKS ovise i o bruto društvenom proizvodu. Ovo istraživanje, prvo takve vrste u Republici Hrvatskoj, ukazuje na značajnu varijabilnost ključnih dijelova zdravstvene skrbi akutnih kardioloških bolesnika ovisno o veličini bolnice, ali i ukupni trend prema postojećim smjernicama. Ukazujući
na prostor za napredak, ono može poslužiti kao polazna točka u postizanju željenog standarda, planiranju financija te procjeni i praćenju kvalitete nacionalnog zdravstvenog sustava.
Ključne riječi
Intenzivna kardiološka skrb; Kardiologija; Registar; Srce; Upitnik
Hrčak ID:
243558
URI
Datum izdavanja:
1.6.2020.
Posjeta: 1.289 *