hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.21464/mo.27.1.6

Pravo slobodne volje: Hegel o stvaranju i vlasništvu

Goran Vranešević   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1604-7845 ; Oddelek za filozofijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija

Puni tekst: hrvatski, pdf (332 KB) str. 31-42 preuzimanja: 144* citiraj
APA 6th Edition
Vranešević, G. (2020). Pravo slobodne volje: Hegel o stvaranju i vlasništvu. Metodički ogledi, 27 (1), 31-42. https://doi.org/10.21464/mo.27.1.6
MLA 8th Edition
Vranešević, Goran. "Pravo slobodne volje: Hegel o stvaranju i vlasništvu." Metodički ogledi, vol. 27, br. 1, 2020, str. 31-42. https://doi.org/10.21464/mo.27.1.6. Citirano 14.05.2021.
Chicago 17th Edition
Vranešević, Goran. "Pravo slobodne volje: Hegel o stvaranju i vlasništvu." Metodički ogledi 27, br. 1 (2020): 31-42. https://doi.org/10.21464/mo.27.1.6
Harvard
Vranešević, G. (2020). 'Pravo slobodne volje: Hegel o stvaranju i vlasništvu', Metodički ogledi, 27(1), str. 31-42. https://doi.org/10.21464/mo.27.1.6
Vancouver
Vranešević G. Pravo slobodne volje: Hegel o stvaranju i vlasništvu. Metodički ogledi [Internet]. 2020 [pristupljeno 14.05.2021.];27(1):31-42. https://doi.org/10.21464/mo.27.1.6
IEEE
G. Vranešević, "Pravo slobodne volje: Hegel o stvaranju i vlasništvu", Metodički ogledi, vol.27, br. 1, str. 31-42, 2020. [Online]. https://doi.org/10.21464/mo.27.1.6

Sažetak
U članku se ističe uloga vlasništva u uspostavljanju slobodne volje. Ljudska sloboda obično se shvaća kao sposobnost pojedinca za proizvoljno donošenje odluka. Iako se čini da se radi o svjesnim akcijama, akcijama u kojima smo najbliže sebi, ipak nismo svjesni uzroka kojim se utvrđuju ove akcije. Ipak, umjesto da izgladimo vrijednosnu podjelu između slobode i nužnosti, naš je cilj objasniti kako je logika slobode imanentno vezana za nužnost izlaska izvan sebe. Hegel nije prvi koji je pokazao tu logiku, ali bio je najdosljedniji u iznošenju ideje slobode kao postajanje drugim. Za njega, biti slobodnom osobom, subjektom, znači eksternalizirati našu volju u neovisne vanjske stvari i time steći vlasništvo nad njima. Sloboda, dakle, nije individualna kvaliteta, već društveni princip, jer vlasnička prava mogu postojati samo u intersubjektivnim odnosima. U tom kontekstu, postavlja se pitanje: kako je u okolnostima gdje je subjektivnost proizvod vlasništva i dalje moguće stvoriti nešto iz ničega?

Ključne riječi
G. W. F. Hegel; pravo; vlasništvo; subjekt; stvaranje; negacija

Hrčak ID: 243947

URI
https://hrcak.srce.hr/243947

[engleski]

Posjeta: 334 *