hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Civilno društvo i demokracija

Walter Reese-Schäfer ; Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta Georga Augusta u Göttingenu, Göttingen, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (188 KB) str. 65-79 preuzimanja: 2.312* citiraj
APA 6th Edition
Reese-Schäfer, W. (2004). Civilno društvo i demokracija. Politička misao, 41 (3), 65-79. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/22653
MLA 8th Edition
Reese-Schäfer, Walter. "Civilno društvo i demokracija." Politička misao, vol. 41, br. 3, 2004, str. 65-79. https://hrcak.srce.hr/22653. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
Reese-Schäfer, Walter. "Civilno društvo i demokracija." Politička misao 41, br. 3 (2004): 65-79. https://hrcak.srce.hr/22653
Harvard
Reese-Schäfer, W. (2004). 'Civilno društvo i demokracija', Politička misao, 41(3), str. 65-79. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/22653 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
Reese-Schäfer W. Civilno društvo i demokracija. Politička misao [Internet]. 2004 [pristupljeno 07.12.2019.];41(3):65-79. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22653
IEEE
W. Reese-Schäfer, "Civilno društvo i demokracija", Politička misao, vol.41, br. 3, str. 65-79, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22653. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
Autor razmatra podrijetlo i razvoj pojma civilnog društva. Također prikazuje suvremene rasprave o njegovu značenju i demokratskom potencijalu, ali i njegovim demokratskim deficitima. Pojam civilnog društva, koji je izvorno utemeljio Aristotel te je dugo vremena rabljen u političkoj filozofiji, doživio je renesansu tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća, najprije u istočnoeuropskim pokretima protiv staljinističkoga državnog socijalizma, a zatim i u novim društvenim pokretima na Zapadu kao i općenito u društvenim znanostima. Današnje razumijevanje pojma rezultat je diferenciranja klasičnog pojma: dok je pojam prvobitno označavao udruženje građana kao političku zajednicu, Montesquieu i Hegel uspostavili su razliku između civilnog društva i države kao političke zajednice, a niz suvremenih autora uvodi na tragu Gramscija i dodatno razlikovanje između civilnog i tržišnog društva. U suvremenoj je raspravi karakteristična pozicija Jürgena Habermasa. On definira civilno društvo kao sustav spontano nastalih nedržavnih i neprofitnih udruženja, koja su povezana svezama javne komunikacije i koja ne teže osvajanju izravne političke moći. Jedno drugo razumijevanje civilnog društva proizašlo je iz višegodišnje prakse suradnje UN-a i njegovih specijaliziranih ustanova s nevladinim organizacijama, koja je do izražaja došla osobito na velikim tematskim konferencijama UN-a tijekom devedesetih godina. Autor kritizira idealiziranu sliku civilnog društva kao oblika organiziranja i komunikacije građana koji potiče demokraciju. Razvijeno civilno društvo nedvojbeno je važno za demokraciju, ali su istodobno nužni i mehanizmi njegova ograničenja. Potencijalni su deficiti civilnog društva blokada reformi, opasnost od gubitka civilnosti u populističkim pokretima i socijalna asimetričnost građanskog aktivizma. Autor na kraju ispituje različite prijedloge koji u europskome civilnom društvu vide sredstvo demokratizacije Europske unije.

Ključne riječi
civilno društvo; država; demokracija; nevladine organizacije; Ujedinjeni narodi; Europska unija

Hrčak ID: 22653

URI
https://hrcak.srce.hr/22653

[engleski]

Posjeta: 3.479 *