Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mnlqgc5n5y
HRVATSKO-SLOVENSKI ODNOSI NA PODRUČJU GRANIČNE ZONE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Filip Škiljan
orcid.org/0000-0001-7979-1359
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Sažetak
Autor u tekstu donosi informacije o hrvatsko-slovenskim odnosima na području Varaždinske
županije. Prostor granice u znanstvenom smislu do danas je vrlo rijetko promatran
kroz iskaze pojedinaca koji žive u pograničnom prostoru, pa je stoga ovo istraživanje
drugačije, budući da se temelji na doživljaju i iskustvima ljudi koji stanuju uz hrvatskoslovensku
granicu. Istraživanje je pokazalo da su stanovnici s jedne i s druge strane granice
mnogo više orijentirani jedni na druge nego što su povezani sa svojim regionalnim
središtima. Granica je uvelike poremetila odnose Hrvata i Slovenaca s obje strane, a ti
odnosi do danas, usprkos ulasku Hrvatske i Slovenije u Europsku uniju, nisu vraćeni u
nekadašnje okvire. Ovim se radom želi pokazati na koje su sve načine postojale veze
između jednog i drugog prostora te koliko su te veze narušene nakon uspostave granice
1991. godine. U istraživanju je primijenjen povijesni i etnološki pristup koji je vidljiv iz
prikupljanja podataka iz matičnih knjiga umrlih i vjenčanih, odnosno iz metode usmene
povijesti i prikupljanja priča kazivača. Na temelju matičnih knjiga umrlih i vjenčanih župa
Nadkrižovljan, Križovljan, Višnjica, Voća, Cvetlin i Bednja autor donosi podatke o intenzitetu
kontakata Hrvata i Slovenaca u pograničnoj zoni Varaždinske županije. Vidljivo je da
su te veze bile uske tijekom gotovo petstoljetne povijesti u zajedničkoj državi. Iz provedenih
intervjua na području Grada Lepoglave te Općine Donja Voća i Općine Bednja vidljivo
je da su stanovnici pograničnih zona bili oduvijek ekonomski, društveno i obiteljski vezani
za obližnju Sloveniju.
Ključne riječi
Varaždinska županija; hrvatsko-slovenski odnosi; Lepoglava; Donja Voća; Cestica; Bednja.
Hrčak ID:
246627
URI
Datum izdavanja:
1.12.2020.
Posjeta: 1.915 *