Folia onomastica Croatica, No. 29, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mwo1vcjv7y
Od hobotnice Paula do mačka Ahileja – imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja
Joža Horvat
orcid.org/0000-0002-5057-4294
; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Sažetak
Imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja dosad nisu
bila sustavno istraživana ni obrađena. Proučavanjem mnogobrojnih popularnih,
uglavnom internetskih vrela ekscerpirano je 200-tinjak imena (nekim je imenima
(poput Fiona, Harry, Juno, Nicholas, Otto, Pablo i Paula) imenovano više životinja,
a neke životinje imenuju se dvama imenima (npr. Eberhard/Harry)).
Semantičko-motivacijskom analizom korpusa utvrdili smo da su u njemu zastupljena
i izravno i neizravno motivirana imena. Izravno je motivirano tek oko
11 % prikupljenih imena, a po tako malome udjelu izravno motiviranih imena ovaj
se korpus urbanih zoonima razlikuje od korpusa povijesnih i suvremenih ruralnih
zoonima. Izravno motivirani zoonimi iz ovoga korpusa koji zrcale neku fizičku
značajku (boju općenito, boju određenoga dijela tijela, specifičan izgled dijelova
tijela itd.) poprilično su malobrojni, dok su u ruralnoj zoonimiji dominantni upravo
zoonimi motivirani riječima koje se odnose na boju. Budući da ruralni kontekst podrazumijeva
suživot više jedinki iste vrste, u njemu nadijevanje imena motiviranih
nazivom vrste nije razlikovno, pa ni funkcionalno; u ovome pak korpusu, specifičnu
za urbani kontekst, zamjetan je udio imena motiviranih upravo nazivom vrste
kojoj pripada imenovana životinja. Dio neizravno motiviranih imena nastao je na
istim modelima imenovanja kao i ruralni zoonimi – riječ je o primjerima koji zrcale
neke fizičke (npr. boju) ili karakterne značajke životinja te pozitivan odnos imenovatelja
prema životinji. Uz prethodno spomenute zoonime koji se mogu uspoređivati
s osobnim nadimcima, u ovome je korpusu potvrđen izrazito velik udio zoonima
motiviranih antroponimima. Taj se model imenovanja svakako temelji na antropomorfizaciji
i personifikaciji životinja. Zoonimi iz te skupine najčešće nastaju
od osobnih imena, a rjeđe od prezimena, osobnih nadimaka ili cijelih antroponimskih
formula. Dio njih temelji se na asocijaciji na poznate osobe, a za ovaj je korpus
specifičan zamjetan udio imena motiviranih antroponimima koji se odnose na poznate
sportaše, što u podlozi ima funkciju životinja – predviđanje ishoda sportskih
natjecanja. U ukupnome su korpusu dobro zastupljeni i zoonimi motivirani imenima
likova iz umjetničkih djela (ponajprije iz igranih i animiranih filmova te serija),
kao i zoonimi motivirani imenima iz mitologije.
Ovaj je zoonimijski korpus specifičan i iz tvorbene perspektive. Najviše je imena
nastalo transonimizacijom, što je izravna posljedica brojnosti imena motiviranih
antroponimima. Uz transonimizaciju, zamjetan dio primjera nastao je onimizacijom
te imenskom sufiksalnom tvorbom, a potvrđeni su i specifični tvorbeni
načini poput pokraćivanja, stapanja, reduplikacije i metateze. Usporedbe radi, u
ruralnoj zoonimiji najčešći je tvorbeni način imenska sufiksalna tvorba, a zatim
onimizacija te onimizacija uz usporednu konverziju.
Navedeni zaključci svakako nas upućuju na to da ovaj korpus ima drugačije
značajke od korpusa ruralnih zoonima, zbog čega ga svakako treba promatrati
kao zaseban tip – kao urbane zoonime.
Ključne riječi
zoonomastika; zoonimija; urbana zoonimija; imena životinja; imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja; semantčko-motivacijska analiza; tvorbena analiza
Hrčak ID:
248331
URI
Datum izdavanja:
21.12.2020.
Posjeta: 1.727 *