hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Stigma i karizma

Robert Blažević ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (237 KB) str. 128-144 preuzimanja: 1.891* citiraj
APA 6th Edition
Blažević, R. (2003). Stigma i karizma. Politička misao, 40 (3), 128-144. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23080
MLA 8th Edition
Blažević, Robert. "Stigma i karizma." Politička misao, vol. 40, br. 3, 2003, str. 128-144. https://hrcak.srce.hr/23080. Citirano 10.12.2019.
Chicago 17th Edition
Blažević, Robert. "Stigma i karizma." Politička misao 40, br. 3 (2003): 128-144. https://hrcak.srce.hr/23080
Harvard
Blažević, R. (2003). 'Stigma i karizma', Politička misao, 40(3), str. 128-144. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23080 (Datum pristupa: 10.12.2019.)
Vancouver
Blažević R. Stigma i karizma. Politička misao [Internet]. 2003 [pristupljeno 10.12.2019.];40(3):128-144. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23080
IEEE
R. Blažević, "Stigma i karizma", Politička misao, vol.40, br. 3, str. 128-144, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23080. [Citirano: 10.12.2019.]

Sažetak
Autor tematizira važnost karizmatske vlasti u tradicionalnim društvima, napose u tzv. prijelomnim vremenima. Max Weber prvi je sociolog koji se sustavno bavio pojmom karizme i karizmatske vlasti u kontekstu tematiziranja problema legitimne političke vlasti. Karizma je osobina neke ličnosti zbog koje ona vrijedi kao iznimna, i zahvaljujući tome njezini je sljedbenici smatraju obdarenom natprirodnim ili nadljudskim moćima ili osobinama ne svakom dostupnim. Takva se osoba smatra bogomdanom ili uzornom i stoga tretira kao vođa. Autor upućuje na vezu stigme i karizme u studiji njemačkoga sociologa Wolfganga Lippa, te polazi od njegovih uvida pokušavajući rasvijetliti tu vezu na Tuđmanovu primjeru. Kako se u jednoj ličnosti u određenim povijesnim okolnostima spajaju stigma i karizma, pojačavajući konačno djelovanje u službi određenih povijesnih pokreta? U svakom društvu u prijelomnim povijesnim situacijama, kad se smjenjuju političke paradigme, kad nastaje kaos u glavama ljudi, stigma i karizma mogu biti točke kristalizacije novog uporišta, novog identiteta. U takvim se okolnostima moraju odrediti vanjske i unutarnje granice između “ovih” i “onih”, “nas” i “njih”. Te granice (etničke, konfesionalne i državne) iznova se potvrđuju slavljenjem vođe, izbacivanjem “nepoželjnih” za koje se, po ideologijskom samorazumijevanju, “zna” tko su (npr. Židovi, Romi, Hrvati, Srbi). U ratnim je okolnostima emocionalna komponenta osobito izražena. Velik se dio stanovništva identificira s karizmatikom. Stvar je, u tom kontekstu, ponosa, primjerice, biti Hrvatom. No, to je tek površina. A na površini je tek puka ideologija za neuk puk kojim se manipulira. Ispod površine se, međutim, vode ekonomsko-političke borbe, borbe za preraspodjelu moći, između ostaloga, eliminacijom konkurencije na temelju etničkih etiketa. Kad stigma postane “ubojitim oružjem” nekoga političkog pokreta, onda su efekti nepredvidivi. I stigma i karizma nerijetko okončavaju u najstrašnijem zlu. Upravo su zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije tijekom devedesetih godina 20. stoljeća za to bjelodan primjer.

Ključne riječi
stigma; karizma; tradicionalna društva; granične situacije; politička paradigma

Hrčak ID: 23080

URI
https://hrcak.srce.hr/23080

[engleski]

Posjeta: 3.066 *