hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Rasprostranjenost troglobiontnih puževa iz roda Zospeum na području krša Hrvatske

Rajko Slapnik ; Jamarski klub Kamnik, Slovenija

Puni tekst: hrvatski, pdf (514 KB) str. 24-29 preuzimanja: 36* citiraj
APA 6th Edition
Slapnik, R. (2005). Rasprostranjenost troglobiontnih puževa iz roda Zospeum na području krša Hrvatske. Subterranea Croatica, 3 (4), 24-29. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/250084
MLA 8th Edition
Slapnik, Rajko. "Rasprostranjenost troglobiontnih puževa iz roda Zospeum na području krša Hrvatske." Subterranea Croatica, vol. 3, br. 4, 2005, str. 24-29. https://hrcak.srce.hr/250084. Citirano 26.07.2021.
Chicago 17th Edition
Slapnik, Rajko. "Rasprostranjenost troglobiontnih puževa iz roda Zospeum na području krša Hrvatske." Subterranea Croatica 3, br. 4 (2005): 24-29. https://hrcak.srce.hr/250084
Harvard
Slapnik, R. (2005). 'Rasprostranjenost troglobiontnih puževa iz roda Zospeum na području krša Hrvatske', Subterranea Croatica, 3(4), str. 24-29. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/250084 (Datum pristupa: 26.07.2021.)
Vancouver
Slapnik R. Rasprostranjenost troglobiontnih puževa iz roda Zospeum na području krša Hrvatske. Subterranea Croatica [Internet]. 2005 [pristupljeno 26.07.2021.];3(4):24-29. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/250084
IEEE
R. Slapnik, "Rasprostranjenost troglobiontnih puževa iz roda Zospeum na području krša Hrvatske", Subterranea Croatica, vol.3, br. 4, str. 24-29, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/250084. [Citirano: 26.07.2021.]

Sažetak
Rod Zospeum uključuje troglobiontne kopnene puževe. Naseljavaju podzemna staništa središnjih Pirineja, Južnih Alpa i Dinarskog krša od nekoliko metara nadmorske visine do nadmorske visine od 2000 metara. Znanje o ekologiji Zospeuma je vrlo oskudno. Poznato je da žive u špiljama i pukotinama i da se vjerojatno hrane detritusom koji se nalazi u ilovači i špiljskom sedimentu. U špiljama se javljaju na zidovima, na tlu pored lokva ili na organskim tvarima (trulo drvo). Taksonomija roda je temeljena prvenstveno na konhološkim karakteristikama. Njihova je anatomija djelomično ispitana. Prvi zapis o nalazima Zospeuma u Hrvatskoj objavio je proslavljeni malaholog Spiridon Brusina, na temelju materijala prikupljenog sredinom 19. stoljeća. Ovaj je ujedno bio i prvi zapis o puževima troglobiontima u Hrvatskoj. Z. Isselianum je općenito raširena vrsta u sjeverozapadnom dijelu Hrvatska. Njegov nalaz u Cerjanskoj špilji kod Varaždina pokazuje da su njegova staništa nalaze u središnjem dijelu zemlje. Znatan broj novih nalaza nedavno je dodan brojnim lokalitetima u kojima su Bole i Velkovrh pronašli ovu vrstu. Z. likanum je endemska vrsta u Hrvatskoj. Dugo je to bilo poznato samo iz špilja u okolici Gračaca (BOLE 1974). Novi staništa u blizini Rakovice i Ogulina proširila su područje širenja prema sjeveru, sve do granice sa Slovenijom. Primjerci ove vrste nigdje se ne pojavljuje u velikom broju. U bivšoj Jugoslaviji, Bole, Kuščer i Velkovrh pronašli su vrstu Z. amoenum u špiljama na otoku Krku, blizu Gospića, Sinja, rijeke Cetine, na otoku Braču, Biokovu, iznad Popovog polja, sjeverno od Omble, blizu Zavale i u špiljama u blizini Cetinja u Crnoj Gori. Nova staništa samo su potvrdila njegovo područje širenja, koje pokriva četiri međusobno prilično udaljena područja. Vrsta Z. kusceri u Hrvatskoj naseljavaju područje koje pokriva sjeveroistočni dio Istre i Gorskog kotara. U najnovijim istraživanjima, pronađeno je i na otoku Cresu, prvom otočnom nalazištu ove vrste. Vrsta Z. subobesum česta je u špiljama u okolici Ogulina, gdje je i špilja Tounjčica, njezino tipsko stanište. Na temelju samo jedne kućice vrsta je utvrđena i u Lukinoj jami te u Vrelu kod Fužina, koja se nalaze jugozapadno i jugoistočno od Ogulina. Z. spelaeum schmidti naseljava cijelu Istru iako su pojedina staništa prilično udaljena jedno od drugoga. Vrsta Z. pretneri usko je endemska u kontekstu faune Hrvatske. Znana je samo iz Donje Cerovačke špilje (Lok. Tip.), Gornja Cerovačka špilja kod Gračaca, Pelinska špilja kod Mogorića i Slovačka jama na Velebitu. U posljednjih trideset godina vrste Zospeum otkrivene su u novoistraženim speleološkim objektima, uglavnom neistraženog krškog područja u središnjim Dinaridima. Područja širenja pojedinih vrsta preklapaju se u nekim speleološkim objektima i različite vrste mogu se naći prilično često zajedno.

Ključne riječi
Biospeleologija; endemi; puževi; Zospeum

Hrčak ID: 250084

URI
https://hrcak.srce.hr/250084

Posjeta: 54 *