hrcak mascot   Srce   HID

Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia : Revue publiée par les Sections romane, italienne et anglaise de la Faculté des Lettres de l’Université de Zagreb, Vol. 52 No. -, 2007.

Izvorni znanstveni članak

Tvorba riječi u tekstovima Sicilijanske pjesničke škole: derivacija sufiksima

Smiljka Malinar ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: talijanski, pdf (2 MB) str. 3-64 preuzimanja: 951* citiraj
APA 6th Edition
Malinar, S. (2007). Formazione delle parole nei testi della Scuola poetica siciliana: derivazione con suffissi. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, 52 (-), 3-64. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23109
MLA 8th Edition
Malinar, Smiljka. "Formazione delle parole nei testi della Scuola poetica siciliana: derivazione con suffissi." Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, vol. 52, br. -, 2007, str. 3-64. https://hrcak.srce.hr/23109. Citirano 25.05.2019.
Chicago 17th Edition
Malinar, Smiljka. "Formazione delle parole nei testi della Scuola poetica siciliana: derivazione con suffissi." Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia 52, br. - (2007): 3-64. https://hrcak.srce.hr/23109
Harvard
Malinar, S. (2007). 'Formazione delle parole nei testi della Scuola poetica siciliana: derivazione con suffissi', Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, 52(-), str. 3-64. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23109 (Datum pristupa: 25.05.2019.)
Vancouver
Malinar S. Formazione delle parole nei testi della Scuola poetica siciliana: derivazione con suffissi. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia [Internet]. 2007 [pristupljeno 25.05.2019.];52(-):3-64. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23109
IEEE
S. Malinar, "Formazione delle parole nei testi della Scuola poetica siciliana: derivazione con suffissi", Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, vol.52, br. -, str. 3-64, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23109. [Citirano: 25.05.2019.]

Sažetak
Dajemo prikaz derivacije s pomoću sufiksa na korpusu tzv. Sicilijanske
škole. Riječ je o prvoj sustavnoj pjesničkoj produkciji na domaćem jeziku, kojom
započinje talijanska pjesnička tradicija. Nastala dijelom i kao politički nacrt cara
Fridricha II Hohenstaufenovca, poetički i formalno naslanja se na provansalsko
pjesništvo. Promatran sa sinkronijskog stajališta, primjenom generativne metode,
korpus očituje neke pankronijske odlike talijanskog jezika (npr. slaba produktivnost
glagolske derivacije) i istodobno obilježja karakteristična za trenutak u
kojem je nastao: veliku produktivnost sufiksa (-anza, -mento, -oso), vezanih uz
rimotvornu praksu preuzetu od Provansalaca i priličan broj slabo produktivnih
formanata, motiviranih istim formalnim razlozima. Suženo tematsko područje
i leksička monolitnost razlog su značajne rekurzivnosti razmjerno ograničenog broja leksema, te se u korpusu uz brojne derivate pojavljuju i njihove moguće baze.
Korpus djeluje kao samostalna i samodostatna naprava, idealna za primjenu
sinkronijske istraživačke perspektive. Ali izjednačavanje po funkciji u tekstu
- konstruktivnoj, formalnoj funkciji - tvorenica s riječima koje sa sinkronijskog
stajališta nisu tvorenice, nego su s njima podudarne dočetnim segmentom, prilagodba
ad hoc provansalskih oblika formalnom okruženju, i izravni prijelazi (na
pr. izvedenice miraturi = ‘zrcalo’ i pripadnog konteksta), upućuju na poroznost
granica unutar ydioma tripharium (Danteov izraz za talijanski, francuski i provansalski)
i stalnu prisutnost književnih i jezičnih uzora.

Ključne riječi
derivacija sufiksima; sicilijanska škola; sikulotoskanci; provansalski; generativizam; sinkronija

Hrčak ID: 23109

URI
https://hrcak.srce.hr/23109

[talijanski]

Posjeta: 1.425 *