hrcak mascot   Srce   HID

Šumarski list, Vol. 131 No. 9-10, 2007.

Stručni rad

Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo

Đuro Nikolandić ; Osijek
Dražen Degmečić ; Hrvatske šume UŠP Osijek

Puni tekst: hrvatski, pdf (598 KB) str. 465-474 preuzimanja: 986* citiraj
APA 6th Edition
Nikolandić, Đ. i Degmečić, D. (2007). Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo. Šumarski list, 131 (9-10), 465-474. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23959
MLA 8th Edition
Nikolandić, Đuro i Dražen Degmečić. "Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo." Šumarski list, vol. 131, br. 9-10, 2007, str. 465-474. https://hrcak.srce.hr/23959. Citirano 19.05.2019.
Chicago 17th Edition
Nikolandić, Đuro i Dražen Degmečić. "Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo." Šumarski list 131, br. 9-10 (2007): 465-474. https://hrcak.srce.hr/23959
Harvard
Nikolandić, Đ., i Degmečić, D. (2007). 'Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo', Šumarski list, 131(9-10), str. 465-474. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23959 (Datum pristupa: 19.05.2019.)
Vancouver
Nikolandić Đ, Degmečić D. Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo. Šumarski list [Internet]. 2007 [pristupljeno 19.05.2019.];131(9-10):465-474. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23959
IEEE
Đ. Nikolandić i D. Degmečić, "Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo", Šumarski list, vol.131, br. 9-10, str. 465-474, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23959. [Citirano: 19.05.2019.]

Sažetak
U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga doba jednim projektom istraživanja postavljen je cilj ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo. Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak (embrij) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije primjetan. Iz tog razloga ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela (corpus lutea) na površini jajnika ili prerezom u njima. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada do kraja siječnja, a u sanitarnom odstrjelu do početka travnja. Na terenu od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice sa jajnicima i embriji i stavljani u staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal je slijedećih dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu je evidentiran broj žutih tijela sa lijevog i desnog roga maternice.
Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljalo se od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i novo nađena lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo su pretraživana pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerke i pšenice.
Pregledom maternice i utvrđivanjem broja embrija, ustanovljen je visoki stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama srednje Europe, postotak oplodnje se kreće oko 90 % na ukupni broj rasplodnih srna. Tijekom travnja je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka kako u duljinu (povećanje kostura) tako i težinski (povećanje mase). Taj intenzivni travanjski rast povezujemo sa stanišnim uvjetima, kada temperature zraka rastu i broj sunčanih sati se povećava, pa vegetacija pruža srnama najkvalitetniju lakoprobavljivu hranu, bogatu proteinima. Samo mjesto lanjenja i odvojenog boravka laneta tijekom prvih tjedana života, srna brižno odabire. Dobra srna majka ostavlja svoju mladunčad na dobro zakorovljenim i mikroklimatski pogodnim mjestima koja obilazi nakratko i vrlo oprezno radi dojenja i njege mladunčadi. Udaljava se od mladunčadi na takvu razdaljinu sa koje može čuti zov (krik) laneta kada je ono u opasnosti. Upravo ta skrb srne majke je ključna za preživljavanje lanadi u prvim tjednima njihova života.
Smrtnost mladunčadi može uzrokovati i izrazito kišovito i hladno proljeće, naročito kod lanadi male porodne težine i njihovih slabo razvijenih mladih majki, te prestarjelih srna sa nedovoljnim količinama i kvalitetom mlijeka. Gubici kod novorođene lanadi nastaju i u vrijeme košnje lucerišta i travnjaka u okolici šume, ako se pred košnju ne izvrši istjerivanje ili obilježavanje legla divljači. U periodu lanjenja (svibanj-lipanj) najveći su gubici lanadi od predatora: lisica, čagalj, divlja mačka, psi lutalice i dr.

Ključne riječi
šuma Haljevo; ženka; žuto tijelo; Baranja; broj lanadi; embiotenija; jajnici; mjesto lanjenja; planirani prirast; predatori; smrtnost; srna; zametak

Hrčak ID: 23959

URI
https://hrcak.srce.hr/23959

[engleski]

Posjeta: 1.891 *