hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31297/hkju.21.2.4

Organizacijski aspekti regulacijskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja

Tadija Kristić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7751-9183 ; Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (

Puni tekst: hrvatski, pdf (392 KB) str. 283-324 preuzimanja: 83* citiraj
APA 6th Edition
Kristić, T. (2021). Organizacijski aspekti regulacijskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Hrvatska i komparativna javna uprava, 21 (2), 283-324. https://doi.org/10.31297/hkju.21.2.4
MLA 8th Edition
Kristić, Tadija. "Organizacijski aspekti regulacijskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 21, br. 2, 2021, str. 283-324. https://doi.org/10.31297/hkju.21.2.4. Citirano 08.12.2021.
Chicago 17th Edition
Kristić, Tadija. "Organizacijski aspekti regulacijskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja." Hrvatska i komparativna javna uprava 21, br. 2 (2021): 283-324. https://doi.org/10.31297/hkju.21.2.4
Harvard
Kristić, T. (2021). 'Organizacijski aspekti regulacijskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja', Hrvatska i komparativna javna uprava, 21(2), str. 283-324. https://doi.org/10.31297/hkju.21.2.4
Vancouver
Kristić T. Organizacijski aspekti regulacijskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2021 [pristupljeno 08.12.2021.];21(2):283-324. https://doi.org/10.31297/hkju.21.2.4
IEEE
T. Kristić, "Organizacijski aspekti regulacijskih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol.21, br. 2, str. 283-324, 2021. [Online]. https://doi.org/10.31297/hkju.21.2.4

Sažetak
Kriza socijalne države krajem 20. stoljeća razlog je bitnih promjena u odnosu države i građana. Pod utjecajem novoga javnog menadžmenta država se povlači iz pružanja javnih usluga te sve više uključuje privatni sektor. Temeljni zadatak države postaje osigurati funkcioniranje tržišta i ostvariti javni interes regulacijom, što zahtijeva osnivanje regulacijskih tijela, najčešće u obliku agencija. Protekom
vremena u javnosti je stvoren često negativan, pomalo i mističan stav prema agencijama. Reforma javne uprave sastavni je dio političkog programa svakoga političkog aktera u Republici Hrvatskoj, a glavna su joj meta regulacijske agencije. Cilj je rada na primjeru regulacijskih tijela za tržišno natjecanje europskih zemalja istražiti organizacijske modele i njihove rezultate primjene te dati preporuke za
Republiku Hrvatsku. Za svaki od organizacijskih modela analiziran je primjer agencije kroz ustrojstvo, provedbu propisa i personalne aspekte. Za primjer modela A s isključivom nadležnošću u tržišnom natjecanju analizira se portugalsko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja, za model B s dvostrukom nadležnošću analizira se hrvatsko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja te za model C koji osigurava zaštitu tržišnog natjecanja i sektorsku regulaciju analizirano je španjolsko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja.

Ključne riječi
regulacija; regulacijske agencije; organizacijske promjene; organizacijski modeli; zaštita tržišnog natjecanja

Hrčak ID: 260256

URI
https://hrcak.srce.hr/260256

[engleski]

Posjeta: 193 *