Šumarski list, Vol. 145 No. 7-8, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.3
‘Sveti gajevi’ - uvid u prošlost dalmatinskih šuma
Ivan Tekić
; Oikon - Institut za primijenjenu ekologiju, Zagreb
Charles Watkins
orcid.org/0000-0002-0618-3771
; University of Nottingham, School of Geography, Nottingham, UK
Sažetak
Za razliku od kontinentalnih šuma s dugom poviješću šumarstva, prošlost dalmatinskih šuma je do danas ostala uglavnom slabo istražena tema. U malobrojnim radovima na ovu temu francuska uprava na čelu s Vicenzom Dandolom je posebno hvaljena zbog brige o šumama, a kao Dandolov najveći doprinos se spominje osnivanje tzv. sacri boschi, odnosno svetih gajeva. Cilj ovoga rada je na temelju arhivskih spisa i drugih podataka iz 19. stoljeća, i na primjeru šireg prostora Šibenika, istražiti nastanak i nestanak svetih gajeva s ciljem doprinošenja boljem poznavanja prošlosti dalmatinskih šuma. Dandolo je 1806. zbog nestašice šuma naredio da svako selo mora ograditi dio zemljišta za podizanje šume i u potpunosti zaustaviti njeno iskorištavanje.Godine 1807. već 360 dalmatinskih sela je ogradilo takvo zemljište. Takvi šumarci nazivali su se sacro bosco,s obzirom da je talijanski jezik tada bio službeni, a Kesterčanek je prvi šumar koji je sacro bosco preveo kao sveti gaj, čime se taj pojam do danas uvriježio u šumarskoj literaturi. Arhivski spisi pokazuju kako se vegetacija u svetim gajevima sastojala od autohtonih vrsta karakterističnih za našu obalu, a bilo je prisutno i pošumljavanje egzotičnijim vrstama. Austrijska uprava je nakon preuzimanja vlasti 1814. godine ponovila sve propise vezane za svete gajeve, čime se, suprotno pisanju šumara kroz 20. stoljeće, nastavila tradicija njihovog osnivanja. Zapisi o podizanju svetih gajeva sežu sve do polovice 19. stoljeća. Dvojezični proglas o osnivanju svetih gajeva iz 1821. pokazuje da je termin sacro bosco s talijanskog na starohrvatski preveden kao zabranjeni gaj, dok raniji prijevodi od Kesterčanekovog ukazuju kako termin nema nikakvu sakralnu poveznicu. Sacri boschi su predstavljali dijelove postojećih šumaraka koji su propisima bili zabranjeni za iskorištavanje zbog obnove vegetacije te bi pravilan prijevod termina bio zabranjen gaj. Isti princip zaštite šuma od eksploatacije primjenjivali su i Mlečani, stoga se sacro bosco može smatrati oblikom upravljanja dalmatinskim šumama s vrlo dugom tradicijom. Nestankom talijanskog jezika kao službenog, termin sacro bosco izlazi iz upotrebe te se zamjenjuje hrvatskim terminom branjevina.
Ključne riječi
sacro bosco; sveti gaj; zabranjeni gaj; povijest šuma; Dalmacija
Hrčak ID:
261769
URI
Datum izdavanja:
31.8.2021.
Posjeta: 1.213 *