hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Koliko nam države treba?

Rüdiger Voigt ; Universität der Bundeswehr u Münchenu, München, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (227 KB) str. 27-40 preuzimanja: 384* citiraj
APA 6th Edition
Voigt, R. (2002). Koliko nam države treba?. Politička misao, 39 (2), 27-40. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24224
MLA 8th Edition
Voigt, Rüdiger. "Koliko nam države treba?." Politička misao, vol. 39, br. 2, 2002, str. 27-40. https://hrcak.srce.hr/24224. Citirano 19.01.2020.
Chicago 17th Edition
Voigt, Rüdiger. "Koliko nam države treba?." Politička misao 39, br. 2 (2002): 27-40. https://hrcak.srce.hr/24224
Harvard
Voigt, R. (2002). 'Koliko nam države treba?', Politička misao, 39(2), str. 27-40. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24224 (Datum pristupa: 19.01.2020.)
Vancouver
Voigt R. Koliko nam države treba?. Politička misao [Internet]. 2002 [pristupljeno 19.01.2020.];39(2):27-40. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24224
IEEE
R. Voigt, "Koliko nam države treba?", Politička misao, vol.39, br. 2, str. 27-40, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24224. [Citirano: 19.01.2020.]

Sažetak
Suvremena država nalazi se u procesu ubrzane transformacije, što otežava njezino funkcioniranje i uvjetuje njezinu permanentnu krizu. Nedvojbeno je da se smanjuje njezina vanjska suverenost, kako prema globalnim ekonomskim akterima, tako i prema transnacionalnim i supranacionalnim političkim strukturama. Iznutra se u državama dovodi u pitanje hijerarhijsko funkcioniranje vlasti. Iako stalno raste državni udjel u društvenom proizvodu, stalno rastu i zahtjevi za državnom potporom i regulacijom na različitim područjima, što za posljedicu ima permanentnu fiskalnu krizu države. Autor smatra da se suvremene metamorfoze države i perspektive njezina razvoja mogu razumjeti samo analizom promjena u suvremenom društvu. Industrijsko društvo, pa i “društvo usluga” (Dahrendorf), danas se transformira u informacijsko i komunikacijsko društvo, u kojem su ključni procesi proizvodnje i distribucije znanja, a glavni izvor moći su mehanizmi monopoliziranja znanja. Informativni i komunikacijski mediji imaju ključnu ulogu, kako u društvenim, tako i u političkim procesima. S novim porastom društvenih nejednakosti raste i tendencija društvene desolidarizacije. Novi stupanj društvene dinamike, mobilnosti, kompleksnosti i kontingencije zahtijeva i novi tip države. Autor je naziva “kooperativnom državom” – državom koja osigurava proizvodnju ključnih kolektivnih dobara u kooperativnom procesu pregovaranja i pogađanja, u kojem sudjeluju mnogobrojni društveni akteri.

Ključne riječi
država; desolidarizacija; informatičko doba; kooperativna država

Hrčak ID: 24224

URI
https://hrcak.srce.hr/24224

[engleski]

Posjeta: 689 *