hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture

Zvonko Posavec ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (206 KB) str. 93-102 preuzimanja: 462* citiraj
APA 6th Edition
Posavec, Z. (2001). Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture. Politička misao, 38 (4), 93-102. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24368
MLA 8th Edition
Posavec, Zvonko. "Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture." Politička misao, vol. 38, br. 4, 2001, str. 93-102. https://hrcak.srce.hr/24368. Citirano 22.09.2021.
Chicago 17th Edition
Posavec, Zvonko. "Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture." Politička misao 38, br. 4 (2001): 93-102. https://hrcak.srce.hr/24368
Harvard
Posavec, Z. (2001). 'Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture', Politička misao, 38(4), str. 93-102. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24368 (Datum pristupa: 22.09.2021.)
Vancouver
Posavec Z. Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture. Politička misao [Internet]. 2001 [pristupljeno 22.09.2021.];38(4):93-102. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24368
IEEE
Z. Posavec, "Ustav kao kulturno postignuće. Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture", Politička misao, vol.38, br. 4, str. 93-102, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24368. [Citirano: 22.09.2021.]

Sažetak
Autor izvodi Häberleov nauk o ustavu kao znanosti kulture koje je suprotstavljeno formalizmu, decizionizmu, pozitivizmu i etatizmu. Ovo se učenje temelji na kontinuitetu i odnosu izgradnje kulture, prava i države. Naime, subjekti ustavotvorne vlasti su građani povezani kulturom koji odlučuju o objektivno danim sadržajima i postupcima. Učenje o ustavu kao znanosti kulture počiva na pretpostavci da su ozbiljni konflikti u otvorenim društvima zapadne Europe malo vjerojatni. Na ovaj način ono bitno odstupa od pozitivističkog nauka o državi koja se temelji na konfliktu interesa i mišljenja i jakoj regulativnoj ulozi države. Autor poriče Häberleovo zanemarivanje kriznog potencijala modernih društava i predlaže međusobno upotpunjivanje ovih dvaju suprostavljenih učenja. U nastavku teksta demonstrira Häberleov istraživački postupak koji sadržava analizu kulturnih konteksta i normativnih ustavnih rješenja. Primjena ovoga istraživačkog postupka ide od ustavnog prava Njemačke, Švicarske i Austrije, pa sve do usporedbi velikih i malih država, razvijenih i nerazvijenih zemalja. U određenju pojma kulture Häberle je prihvatio onaj Taylorov koji izjednačuje kulturu i civilizaciju tako da su sustavi kulture, s jedne strane, produkti djelovanja, a s druge, kondicionirajući elementi daljnjeg djelovanja. Kultura jedne zajednice, prema Häberleu, polazi od tradicionalnoga, inovativnog i pluralističkog aspekta koji su orijentacijske točke za nauk o ustavu kao znanosti o kulturi. Kad je u pitanju tradicija, kultura je posredovanje onog što je bilo. Inovativni se aspekt temelji na ideji da je kultura daljnji razvoj onoga što je bilo. Kako kultura nije jedinstvena, treba imati na umu i pluralistički aspekt. Otud građani u demokratskoj ustavnoj državi čine kulturno-antropološku premisu, a država predstavlja samo jedan aspekt ustrojene res publicae. Ustavna država danas prelazi okvire nacionalne države jer se razvija regionalna europska ustavna država te se pojavljuju prvi obrisi “svjetske zajednice ustavnih država”.

Ključne riječi
kultura; nauk o ustavu kao znanosti kulture; ustav; ustavna država

Hrčak ID: 24368

URI
https://hrcak.srce.hr/24368

[engleski]

Posjeta: 853 *