hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

PEDAGOŠKI ASPEKTI ETNO-MUZEJA SLIVNO

Marija Brajčić ; Filozofski fakultet u Splitu, Hrvatska
Anđelko Mrkonjić ; Sveučilište u Zadru, Odsjek za pedagogiju, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (204 KB) str. 46-56 preuzimanja: 1.676* citiraj
APA 6th Edition
Brajčić, M. i Mrkonjić, A. (2006). PEDAGOŠKI ASPEKTI ETNO-MUZEJA SLIVNO. Život i škola, LII (15-16), 46-56. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/25026
MLA 8th Edition
Brajčić, Marija i Anđelko Mrkonjić. "PEDAGOŠKI ASPEKTI ETNO-MUZEJA SLIVNO." Život i škola, vol. LII, br. 15-16, 2006, str. 46-56. https://hrcak.srce.hr/25026. Citirano 17.04.2021.
Chicago 17th Edition
Brajčić, Marija i Anđelko Mrkonjić. "PEDAGOŠKI ASPEKTI ETNO-MUZEJA SLIVNO." Život i škola LII, br. 15-16 (2006): 46-56. https://hrcak.srce.hr/25026
Harvard
Brajčić, M., i Mrkonjić, A. (2006). 'PEDAGOŠKI ASPEKTI ETNO-MUZEJA SLIVNO', Život i škola, LII(15-16), str. 46-56. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/25026 (Datum pristupa: 17.04.2021.)
Vancouver
Brajčić M, Mrkonjić A. PEDAGOŠKI ASPEKTI ETNO-MUZEJA SLIVNO. Život i škola [Internet]. 2006 [pristupljeno 17.04.2021.];LII(15-16):46-56. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/25026
IEEE
M. Brajčić i A. Mrkonjić, "PEDAGOŠKI ASPEKTI ETNO-MUZEJA SLIVNO", Život i škola, vol.LII, br. 15-16, str. 46-56, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/25026. [Citirano: 17.04.2021.]

Sažetak
Primjeri kulturne baštine koja je na nekom području stvorena izravna su posljedica znanja i mudrosti kojim su raspolagali ljudi toga vremena. Zavičajna je mudrost kumulativna i stvarana stoljećina i milenijima, a naša je ljudska i moralna obveza da je prenosimo novim naraštajima. Važnost kulturne i etnografske baštine, ali ne samo kao materijalnih ostataka u vidu predmeta za upotrebu, već zavičajne mudrosti koje u sebi nose ti predmeti, prepoznata je u trenutku kada je odlučeno sačuvati od zaborava jedan segment tradicijske kulturne baštine i osmisliti etno-muzej na području Slivna.
Etnografska zbirka u Slivnu sadrži predmete koji su se upotrebljavali u seoskim domaćinstvima u svakodnevnom životu. Većinom su to predmeti iz druge polovice 19. i 20. st, a njihova je vrijednost etnografska i kulturno povijesna, te se iz njih može izčitati dio
tradicijske kulturne baštine dijela dalmatinskog zaleđa. Oni su svjedoci vremena u kojem su nastali, te nam ukazuju na određene ekonomske, gospodarske, društvene, kulturne odnose u kojima se kriju detalji prošlosti. Posjet muzeju mora dovesti do spoznaje o svrsi, poruci i značenju pojedinih izložaka, te je stoga moguće osmisliti niz različitih radionica, igraonica i projekata koji uključuju djecu u rad muzeja. Konačni smisao i cilj toga je poticaj na samostalno individualno posjećivanje muzeja.
Govoreći o etnografskoj zbirci u Slivnu i materijalnim artefaktima koje sadrži, neupitna je pedagoška iskoristivost u odgojno-obrazovnom procesu s pozicije metodičkog pristupa u mnogim nastavnim predmetima. U procesu integracije nastave kakav zagovara novi HNOS, te većeg uključivanja djece u istraživački rad na terenu, jedan je takav objekt idealan da se u njemu provede integrirana nastava.
Na kraju je potrebno naglasiti da iako pedagoška djelatnost u muzejima i povezanost škole i muzeja, još nije na zadovoljavajućoj razini, važnost edukativne i komunikacijske sprege te dvije važne kulturne i odgojne ustanove ipak se sve više prepoznaje u našoj
sredini.

Ključne riječi
kulturna baština; muzej; etnografska zbirka; pedagoški aspekti; odgoj i obrazovanje

Hrčak ID: 25026

URI
https://hrcak.srce.hr/25026

[engleski]

Posjeta: 2.601 *