Izvorni znanstveni članak
TRANSNACIONALIZACIJA I IDENTIFIKACIJA MEĐU MLADIMA HRVATSKOGA PODRIJETLA U NJEMAČKOJ
Jasna Čapo Žmegač
orcid.org/0000-0001-6181-2860
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Migranti, izbjeglice, tzv. radnici-gosti (Gastarbeiter) i drugi mobilni pojedinci naseljeni privremeno ili trajno unutar nacionalnih država zamagljuju oštre razlike koje je ustanovila ideologija nacionalne države između pripadnika nacije i različitih "Drugih" (pripadnika
drugih nacija) u svojoj sredini. Razlike su još zamagljenije kad su mobilni ljudi samo formalno autsajderi u mjestu svoga boravka – zato što nemaju državljanstvo nacionalne države u kojoj žive – no u svim su drugim aspektima postali nekom vrstom insajdera – ljudi
iznutra – u smislu civilnih te socijalnih i ekonomskih prava koja uživaju dugogodišnjim boravkom i participacijom u obrazovanju i u društvenom životu u zemlji u kojoj borave.
Djeca hrvatskih ekonomskih migranata u Njemačkoj, rođena, odrasla i obrazovana u Njemačkoj, upravo su takvi insajderi u njemačkom društvu: premda su im roditelji
podrijetlom Hrvati i većinom nemaju njemačko državljanstvo, oni su (manje ili više) uspješno inkorporirani u društveni i kulturni prostor u kojemu žive u Njemačkoj. Rođeni, odrasli i obrazovani u Njemačkoj, ti se mladi ljudi snalaze u transkulturnom društvenom
prostoru koji stvaraju mladi različita podrijetla među kojima žive u Njemačkoj: Turci, Španjolci, Francuzi, Talijani, Grci, Poljaci i drugi. Istodobno poznaju i snalaze se u transnacionalnom društvenom polju što ga stvaraju njihovi roditelji, održavajući redovite i
mnogostruke veze s lokalitetom iz kojega su potekli.
U tekstu se razmatraju sljedeća pitanja: Kako ti mladi ljudi izlaze na kraj sa svojom kulturnom i društvenom dvojnošću, odnosno bifokalnošću, tj. sa svojim sudjelovanjem u dvama društvenim prostorima lociranima u dvjema nacionalnim državama – u Njemačkoj i Hrvatskoj? Kakve posljedice ima bifokalnost na procese identifikacije tih mladih ljudi? Kako oni diskurzivno izražavaju svoju dvostruku pripadnost? Omogućuje li Europska Unija da se identificiraju pomoću kategorija koje nadilaze nacionalne granice?
Na temelju etnografskog terenskog istraživanja među Hrvatima u Njemačkoj u radu se tvrdi da ta tzv. druga migrantska generacija živi po logici po kojoj su oni "oboje-i-in" – tj. i Hrvati i Nijemci, te, ovisno o životnom iskustvu, možda još i nešto treće i četvrto – pripadnici globalne supkulture mladih, kozmopoliti itd. Međutim, u suvremenoj političkoj terminologiji oni ne nalaze odgovarajući termin kojim bi izrazili svoju multidimenzionalnost te samo djelomično uspjevaju izmaknuti "ili-ili" klasifikacijama koje im
nameće logika nacionalne države, a koja zahtijeva da se odrede ili kao Nijemci ili kao Hrvati. Na kraju teksta autorica se osvrće na neke implikacije nacionalne logike određivanja identiteta s obzirom na Europsku Uniju.
Ključne riječi
transnacionalizacija; identitet; hrvatski migranti; Njemačka; Europska Unija
Hrčak ID:
2916
URI
Datum izdavanja:
5.6.2005.
Posjeta: 2.072 *