Izlaganje sa skupa
Demokracija i ljudska prava u posthladnoratovskoj američkoj i europskoj politici
Lidija Čehulić
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U određivanju vanjskopolitičke strategije Sjedinjenih Država intenzivnije zagovaranje demokracije i ljudskih prava u pravilu je karakteristično za američke predsjednike koji dolaze iz Demokratske stranke te njihovu administraciju. Brojni izazovi novoga svjetskog poretka, koji su na unutarnjopolitičkom i vanjskopolitičkom planu dočekali prvog američkog predsjednika demokrata, rođenog nakon Drugog svjetskog rata, Billa Clintona kad je došao u Bijelu kuću, zahtijevali su redefiniranje uloge, ciljeva i interesa jedine preostale supersile u novoj međunarodnoj zajednici. Podržavanje demokracije, liberalnih tržišnih vrijednosti te zaštita univerzalnih humanitarnih prava čovjeka, odrednice su na kojima je Clintonova administracija temeljila svoje vanjskopolitičko djelovanje u oba Clintonova mandata. S obzirom na specifičnosti i intenzitet geopolitičkih promjena, koje su na jugoistoku Europe rezultirale i oružanim sukobima, upravo je američka politika prema novonastalim zemljama tzv. mladih demokracija na Starom kontinentu, uključujući i novu Rusiju, u svojoj konačnosti rezultirala činjenicom da se i prva vojna “out of area” akcija NATO-a na Kosovu tumači kao pokušaj zaustavljanja širenja izbjegličkog vala i brutalnog kršenja etničkih i drugih humanitarnih prava. Uzme li se u obzir činjenica da su SAD najavile kako će intervenirati svim raspoloživim sredstvima kad i ako, sukladno njihovim interesima, utvrde da se krše elementarna ljudska prava i demokracija, može se reći da je već stvoren jedan novi obrazac ponašanja koji bi, uz SAD, trebale poštivati i ostale članice novoga svjetskog poretka.
Ključne riječi
Hrčak ID:
27143
URI
Datum izdavanja:
28.7.2000.
Posjeta: 2.107 *