Izvorni znanstveni članak

Indeks tjelesne mase kod bolesnika s pozitivnom dijagnozom ili sumnjom na koronarnu arterijsku bolest: veliko hrvatsko kohortno istraživanje

Daria Pašalić orcid.org/0000-0002-5741-6168 ; Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Goran Ferenčak ; Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Branka Gršković ; Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ana Stavljenić-Rukavina ; Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Indeks tjelesne mase (engl. body mass index, BMI) jedna je od mjera koje se rabe u kliničkim epidemiološkim istraživanjima, kao i kod postavljanja kliničke dijagnoze pretilosti. Pretilost i BMI shvaćaju se kao nezavisni čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (engl. coronary artery disease, CAD). Suprotno tomu, postoji mogućnost da nema povezanosti između BMI i CAD te ponekad može doći do „paradoksa pretilosti". Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi raspodjelu BMI kod bolesnika s područja Hrvatske s potvrđenom dijagnozom koronarne arterijske bolesti ili sa sumnjom na nju.
Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 728 bolesnika s područja Hrvatske koji su bili podvrgnuti koronarnoj angiograLji. Koncentracije glukoze, parametara lipidnog statusa, homocisteina i Lbrinogena određene standardnim metodama. BMI se izračunao nakon mjerenja tjelesne mase i visine.
Rezultati: Nije bilo značajne razlike između triju kategorija BMI bolesnika s CAD(+) i CAD(-), niti između bolesnika koji su/nisu imali šećernu bolest ili su/nisu pušači. U skupini CAD(+) nije bilo povezanosti između infarkta miokarda (engl. myocardial infarction, MI) i BMI, no u toj je skupini bilo bitno više pretilih bolesnika s arterijskom hipertenzijom (P = 0,005). Iako statistički bitne, razlike koncentracije kolesterola (P = 0,001), HDL kolesterola (P < 0,001), apolipoproteina A-I (P < 0,001) i triglicerida (P = 0,002) u plazmi između bolesnika s normalnom tjelesnom masom, prekomjernom tjelesnom masom i onih pretilih bile su klinički nevažne. Nisu primijećene nikakve bitne uzajamne veze između HDL kolesterola, Apo A-I, triglicerida i hipertenzije s jedne te BMI s druge strane.
Zaključak: Kod bolesnika s pozitivnom dijagnozom CAD ili sa sumnjom na CAD BMI nije povezan s koronarnom arterijskom bolesti, kao ni s ostalim čimbenicima rizika koji su ispitani u ovoj studiji, s iznimkom hipertenzije.

Ključne riječi

indeks tjelesne mase; koronarna arterijska bolest; čimbenici rizika

Hrčak ID:

27336

URI

https://hrcak.srce.hr/27336

Datum izdavanja:

6.10.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.044 *