Radovi, Vol. 43 No. 1, 2008.
Prethodno priopćenje
UTJECAJ EKSPLOATACIJE AMFIBOLSKIH STIJENA NA ŠUMU I TLO OKOLICE VETOVA
Boris Vrbek
; Šumarski institut, Jastrebarsko
Ivan Pilaš
; Šumarski institut, jastrebarsko
Zlatko Lisjak
; Uprva šuma Požega, Hrvatske šume d.o.o., Zagreb
Sažetak
Na području Vetova, u Požeškoj Županiji, dulji niz godina je obavljana eksploatacija amfibolskih stijena, a taložne tvari, nastale uslijed kopanja i mrvljenja stijena, utjecale su na okoliš kamenoloma tijekom niza decenija, sve do današnjih dana. Kako bi se istražio utjecaj kamenoloma na okolne šume, u dogovoru s Hrvatskim
šumama Uprave šuma Požega, praćeno je taloženje prašine i padalina kroz 6 mjeseci tijekom 2001. godine na dvije pokusne plohe. Jedna pokusna ploha je postavljena u šumskoj zajednici hrasta kitnjaka i bukve blizu kamenoloma, a druga kao kontrola nekoliko kilometara dalje u istoj zajednici na istom tipu tla. Na oba
lokaliteta tip tla je distrični kambisol, lesivirani. Na svakoj su plohi postavljena po tri lijevka. Od iona analizirani su SiO2, SO4, Mg, Ca, K i Na. Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka vode pokazali su veliku razliku u sadržaju SiO2 i SO4 tijekom svih mjeseci u godini. Na plohi blizu kamenoloma prisutno je bilo višestruko povećanje količine tih čestica. Prosječni pH uzoraka na plohi kod kamenoloma
iznosio je 5,18 s rasponom od 3,53 do 6,21, a prosječni pH na kontrolnoj plohi je iznosio 6,77 s rasponom pH od 5,60 do 8,28. Jasno je da na sastav i pH padalina imaju utjecaja i ostale tvari koje dolaze daljinskim transportom, ali se ovdje to nije moglo razdvojiti. Papu~ki su amfiboliti zbog pojavljivanja dioritnog kemizma nešto „kiseliji“ i imaju 51,93% SiO2. Uslijed povećanja SiO2 uzorci
na plohi blizu kamenoloma su kiseliji u odnosu na kontrolu, a to ima utjecaja na kemizam tala tog područja i na vegetaciju obližnje šumske zajednice.
Ključne riječi
taloženje; kamenolom; tlo; šumska zajednica
Hrčak ID:
28031
URI
Datum izdavanja:
13.9.2008.
Posjeta: 1.172 *