hrcak mascot   Srce   HID

Revija za socijalnu politiku, Vol.5 No.2 Veljača 1998.

Pregledni rad
https://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.340

Švedska mirovinska reforma: mirovine vezane uz doprinose, gospodarski rast i očekivano trajanje života

Vlado Puljiz ; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, html (31 KB) str. 175-181 preuzimanja: 1.113* citiraj
APA 6th Edition
Puljiz, V. (1998). Švedska mirovinska reforma: mirovine vezane uz doprinose, gospodarski rast i očekivano trajanje života. Revija za socijalnu politiku, 5 (2), 175-181. https://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.340
MLA 8th Edition
Puljiz, Vlado. "Švedska mirovinska reforma: mirovine vezane uz doprinose, gospodarski rast i očekivano trajanje života." Revija za socijalnu politiku, vol. 5, br. 2, 1998, str. 175-181. https://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.340. Citirano 16.10.2018.
Chicago 17th Edition
Puljiz, Vlado. "Švedska mirovinska reforma: mirovine vezane uz doprinose, gospodarski rast i očekivano trajanje života." Revija za socijalnu politiku 5, br. 2 (1998): 175-181. https://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.340
Harvard
Puljiz, V. (1998). 'Švedska mirovinska reforma: mirovine vezane uz doprinose, gospodarski rast i očekivano trajanje života', Revija za socijalnu politiku, 5(2), str. 175-181. doi: https://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.340
Vancouver
Puljiz V. Švedska mirovinska reforma: mirovine vezane uz doprinose, gospodarski rast i očekivano trajanje života. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 01.02.1998. [pristupljeno 16.10.2018.];5(2):175-181. doi: https://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.340
IEEE
V. Puljiz, "Švedska mirovinska reforma: mirovine vezane uz doprinose, gospodarski rast i očekivano trajanje života", Revija za socijalnu politiku, vol.5, br. 2, str. 175-181, veljača 1998. [Online]. doi: https://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.340

Sažetak
Švedska je nedavno provela vrlo značajnu mirovinsku reformu. Ta reforma ide u dva pravca. S jedne strane u okviru sustava međugeneracijske solidarnosti uvodi se striktna veza između uplaćenih doprinosa i ostvarene mirovine, a s druge strane jedan dio doprinosa ulaže se u mirovinske fondove koji funkcioniraju po načelu kapitalizirane štednje. Ipak, i dalje se zadržavaju temeljne mirovine financirane iz poreza, koje pripadaju svim građanima i koje su jamac egzistencijalne sigurnosti. Švedska reforma zanimljiv je primjer radikalne preobrazbe PAYG-sustava i opreznog uvođenja djelomične kapitalizacije mirovina. Švedska je bila kreator jednog modela socijalne politike kojeg je Esping-Andersen u svojoj poznatoj tipologiji socijalnih politika nazvao socijal-demokratskim (Esping-Andersen, 1990.). Taj je model obilježen snažnom državnom redistribucijom, univerzalizmom i solidarizmom. Središnji element tog modela je mirovinski sustav s izdašnim univerzalnim “narodnim mirovinama”. No kako je švedski model socijalne politike zbog strukturalnih poremećaja u ekonomskoj i socijalnoj sferi dospio u krizu i bio prisiljen na preobrazbu, to se desilo i s mirovinskim sustavom. Mirovinska reforma u stvari indicira duboke promjene u švedskoj socijalnoj državi i njenu prilagodbu liberalnim trendovima koji danas obilježavaju procese globalizacije.

Hrčak ID: 29933

URI
https://hrcak.srce.hr/29933

[engleski]

Posjeta: 1.391 *