hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Politika pritisaka kao ideal — tipski model političke komunikacije između “centra” i “periferije”

Josip Županov ; profesor Fakulteta političkih znanosti u mirovini

Puni tekst: hrvatski, pdf (159 KB) str. 187-211 preuzimanja: 396* citiraj
APA 6th Edition
Županov, J. (1998). Politika pritisaka kao ideal — tipski model političke komunikacije između “centra” i “periferije”. Politička misao, 35 (3), 187-211. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/32320
MLA 8th Edition
Županov, Josip. "Politika pritisaka kao ideal — tipski model političke komunikacije između “centra” i “periferije”." Politička misao, vol. 35, br. 3, 1998, str. 187-211. https://hrcak.srce.hr/32320. Citirano 29.01.2020.
Chicago 17th Edition
Županov, Josip. "Politika pritisaka kao ideal — tipski model političke komunikacije između “centra” i “periferije”." Politička misao 35, br. 3 (1998): 187-211. https://hrcak.srce.hr/32320
Harvard
Županov, J. (1998). 'Politika pritisaka kao ideal — tipski model političke komunikacije između “centra” i “periferije”', Politička misao, 35(3), str. 187-211. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/32320 (Datum pristupa: 29.01.2020.)
Vancouver
Županov J. Politika pritisaka kao ideal — tipski model političke komunikacije između “centra” i “periferije”. Politička misao [Internet]. 1998 [pristupljeno 29.01.2020.];35(3):187-211. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32320
IEEE
J. Županov, "Politika pritisaka kao ideal — tipski model političke komunikacije između “centra” i “periferije”", Politička misao, vol.35, br. 3, str. 187-211, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32320. [Citirano: 29.01.2020.]

Sažetak
Politika pritisaka na Hrvatsku kao egzemplaran — premda ne i usamljen — primjer nije dosad inspirirala empirijske i teorijske studije tog fenomena. Rasprava o tome ostala je na razini dnevno-političkog diskursa, pa i “kafanske politike”. S obzirom na njezinu presudnu aktualnost, a i teorijsku “isplativost”, autor je u ovom eseju pokušao teorijski odrediti pojam pritiska i na primjeru Hrvatske prikazati njegove ciljeve, domašaje, dinamiku i buduće izglede i ishode. Od mogućih pristupa odabrao je “polit-ekonomski pristup” koji politiku (nad)pritiska definira kao specifičan oblik političke komunikacije između “centra” i “periferije” u Wallersteinovu “svjetskom sustavu”. Pri tome na primjeru Hrvatske pokušava doći do ideal-tipskog modela takve komunikacije kombinacijom politološke i sociološke analize. Po njegovu mišljenju, zbog određene konjunkture kontingentnih okolnosti Hrvatska je najbliža idealnom tipu takve komunikacije. U pomanjkanju sistematskih empirijskih podataka, rasprava se nužno kreće na teorijsko-hipotetskoj razini, pa je stoga valja shvatiti kao poziv na daljnju raspravu i kao poticaj za empirijske studije. Kako je, međutim, riječ o vrlo dinamičnom fenomenu, postavlja se pitanje: vrijedi li piščeva argumentacija i danas kao u vrijeme predaje rukopisa uredništvu. Dogodile su se (točnije, događaju se) dvije vrste promjena: (1) rat na Kosovu koji snažno potvrđuje autorove teze u vrijeme dovršenja članka; (2) stanovito “zatopljenje” u odnosima međunarodne zajednice (osobito SAD) i Hrvatske, pri čemu se (još) ne može zaključiti je li to promjena u osnovnim strategijskim trendovima ili je to samo “političko-meteorološki” fenomen (smjenjivanje hladnijih i toplijih razdoblja). Stoga nisam smatrao da su potrebne bilo kakve promjene u predanom tekstu; valja pričekati i u međuvremenu iznesene (hipo)teze podvrći kritičkom ispitivanju.

Hrčak ID: 32320

URI
https://hrcak.srce.hr/32320

[engleski]

Posjeta: 734 *