Izvorni znanstveni članak
Poljoprivredne zadruge u Republici Sloveniji
Franci Avsec
; Zadružna zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija
Sažetak
Predmet je ovoga rada proces tranzicije i prestrukturiranja
poljoprivrednih zadruga Slovenije u postsocijalističkorn razdoblju,
što je završen pristupanjem Slovenije Europskoj Uniji. Autor u
članku ponajprije u sažetu pregledu iznosi temeljne značajke
pojave i razvoja poljoprivrednih zadruga na teritoriju Slovenije
a potom cjelovito analizira promjene u razdoblju nakon stjecanja
samostalnosti i priprema za pridruživanje EU. U prvome dijelu rada
razvidno je da su zadruge, što su se u Sloveniji pojavile rano u 19.
stoljeću, imale važnu ulogu u razvoju seljačkih gospodarstava,
poljoprivrede i sela do stvaranja Kraljevine SHS odnosno Kraljevine
Jugoslavije, kad je došlo do osipanja a potom sporog oporavka.
Razvoj slovenskoga poljoprivrednog zadrugarstva nakon Drugoga
svjetskog rata do osamostaljivanja Slovenije obilježili su učestali
zahvati države. Za razliku od toga, tijekom sistemskih promjena
nakon osamostaljivanja Slovenije, intervencija je države, uglavnom,
ograničena na uređivanje pravnog okvira te na neka specifična
rješenja privatizacije čiji je cilj bio osigurati poljoprivrednim zadrugama bolje polazište na prijelazu u kompetitivan, tržišni gospodarski sustav. U godinama neposredno prije pristupanja Slovenije Europskoj Uniji, poljoprivredne su zadruge mogle steći i neke poticaje za prestrukturiranje, ali su slične potpore bile dostupne
i poljoprivrednim domaćinstvima i prehrambenoj industriji. Suprotno
prijašnjem sistemu, koji je brojne cjenovne i tržišne poticaje za
tekuću proizvodnju osiguravao zadrugama i njihovim članovima, poslije 1991. ti poticaji pripadaju fizičkim i pravnim osobama, bez
obzira na organizacijski oblik proizvodnje, i poprimaju oblik izravnih
isplata, odmičući se sve više od zadruga, ali i od tržišne proizvodnje.
Podaci o poslovanju poljoprivrednih zadruga govore kako je posljednjih godina smanjen broj zaposlenih, dok se prosječan prihod
po zadruzi unekoliko povećao. Promjenom poslovanja štedno-kreditnih zadruga i osnutkom Seoske banke Slovenije, na nov je
način uređeno i kreditiranje. No, proces koncentracije poljoprivrednih zadruga - važan čimbenik jačanja kompetitivnosti - odvija se znatno sporije nego u prerađivačkoj industriji, a poglavito
u trgovini na malo. Budući da su mogućnosti kvantitativnog rasta
poljoprivredne proizvodnje ograničene, zadrugama predstoji velik
izazov učvršćivanja članstva, poboljšanja kvalitete sadašnjih proizvoda i traganja za novim djelatnostima, radi stvaranja nove
vrijednosti, kako bi poboljšale pregovaračku poziciju s prerađivačkom industrijom i trgovinom.
Ključne riječi
denacionalizacija; Europska Unija; poljoprivredne zadruge; privatizacija; Slovenija; zadružni zakon; štedno kreditne službe
Hrčak ID:
32873
URI
Datum izdavanja:
4.2.2009.
Posjeta: 2.758 *