hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

DVA PRIMJERA KONSTRUKCIJE RODA U BALKANSKOJ KNJIŽEVNOSTI: KOSTAS TACHTSIS I DRAGOSLAV MIHAJLOVIĆ

Svetlana Slapšak ; Institutum Studiorum Humanitatis, Ljubljana

Puni tekst: engleski, pdf (188 KB) str. 81-98 preuzimanja: 580* citiraj
APA 6th Edition
Slapšak, S. (2003). TWO EXAMPLES OF GENDER-CONSTRUCT IN BALKAN LITERATURE: KOSTAS TACHTSIS, DRAGOSLAV MIHAJLOVIĆ. Narodna umjetnost, 40 (1), 81-98. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33092
MLA 8th Edition
Slapšak, Svetlana. "TWO EXAMPLES OF GENDER-CONSTRUCT IN BALKAN LITERATURE: KOSTAS TACHTSIS, DRAGOSLAV MIHAJLOVIĆ." Narodna umjetnost, vol. 40, br. 1, 2003, str. 81-98. https://hrcak.srce.hr/33092. Citirano 19.09.2021.
Chicago 17th Edition
Slapšak, Svetlana. "TWO EXAMPLES OF GENDER-CONSTRUCT IN BALKAN LITERATURE: KOSTAS TACHTSIS, DRAGOSLAV MIHAJLOVIĆ." Narodna umjetnost 40, br. 1 (2003): 81-98. https://hrcak.srce.hr/33092
Harvard
Slapšak, S. (2003). 'TWO EXAMPLES OF GENDER-CONSTRUCT IN BALKAN LITERATURE: KOSTAS TACHTSIS, DRAGOSLAV MIHAJLOVIĆ', Narodna umjetnost, 40(1), str. 81-98. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33092 (Datum pristupa: 19.09.2021.)
Vancouver
Slapšak S. TWO EXAMPLES OF GENDER-CONSTRUCT IN BALKAN LITERATURE: KOSTAS TACHTSIS, DRAGOSLAV MIHAJLOVIĆ. Narodna umjetnost [Internet]. 2003 [pristupljeno 19.09.2021.];40(1):81-98. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33092
IEEE
S. Slapšak, "TWO EXAMPLES OF GENDER-CONSTRUCT IN BALKAN LITERATURE: KOSTAS TACHTSIS, DRAGOSLAV MIHAJLOVIĆ", Narodna umjetnost, vol.40, br. 1, str. 81-98, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33092. [Citirano: 19.09.2021.]

Sažetak
Dva su muškarca pisca, u dvama različitim kontekstima, zamislila svoje protagonistice:
Kostas Tachtsis, plodan pisac homoseksualne orijentacije, napisao je roman o ženskoj
izdržljivosti u zahtjevnom i opasnom grčkom političkom urbanom kontekstu dužem od 50
godina, nazvan Trito stephani (Treći vjenčani vijenac, 1962.). Srpski autor, Dragoslav
Mihajlović, bivši prosovjetski simpatizer i politički zatvorenik na Golom otoku, na pola
puta do svoga današnjeg nacionalizma, napisao je roman Petrijin venac (1975.), u kojemu
je ruralna protagonistica ikona patnje: tučena, bolesna, siromašna, napuštena, obudovjela,
ona je metafora kolektivne patnje, patnje naroda. U obama primjerima, ovdje se
pretpostavlja, žena dekonstruira, konstruira i destabilizira ženski prototip vladavine/službovanja.
U objema je tvorevinama u predloženi ženski model upisana muška sjena. U
obama primjerima protagonistica je ekran za kritiku lokalnog modela kojim dominiraju
muškarci. Oba se autora oglašuju iz decentrirane (muške) rodne pozicije, ili, jednostavnije
rečeno, iz pozicije ugrožene seksualnosti: seksualno nestabilnog voajera, homoseksualca,
traumatiziranog ili mučenog bivšeg političkog zatvorenika. Ženska kritika balkanskih
muških stavova nije posve u skladu s time: u ženskom se pismu muškarci obično optužuju
za sebičnost, sklonost ratu i nasilju, borbu za vlast. Potraga za srodnim, rodno
decentriranim predodžbama mogla bi obnoviti raspravu o autorskom rodu, koja je jenjala
potkraj sedamdesetih.

Ključne riječi
balkanske književnosti 20. st.; rod; nacija

Hrčak ID: 33092

URI
https://hrcak.srce.hr/33092

[engleski]

Posjeta: 1.092 *