hrcak mascot   Srce   HID

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 49 No. 2, 1998.

Kratko priopćenje

Emisija i imisija sumporovog dioksida na području Riječkog zaljeva

Nada Matković
Ana Alebić-Juretić

Puni tekst: engleski, pdf (440 KB) str. 155-163 preuzimanja: 517* citiraj
APA 6th Edition
Matković, N. i Alebić-Juretić, A. (1998). Emissions and Ambient Levels of Sulphur Dioxide in the Rijeka by Area. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 49 (2), 155-163. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/3311
MLA 8th Edition
Matković, Nada i Ana Alebić-Juretić. "Emissions and Ambient Levels of Sulphur Dioxide in the Rijeka by Area." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 49, br. 2, 1998, str. 155-163. https://hrcak.srce.hr/3311. Citirano 24.03.2019.
Chicago 17th Edition
Matković, Nada i Ana Alebić-Juretić. "Emissions and Ambient Levels of Sulphur Dioxide in the Rijeka by Area." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 49, br. 2 (1998): 155-163. https://hrcak.srce.hr/3311
Harvard
Matković, N., i Alebić-Juretić, A. (1998). 'Emissions and Ambient Levels of Sulphur Dioxide in the Rijeka by Area', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 49(2), str. 155-163. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/3311 (Datum pristupa: 24.03.2019.)
Vancouver
Matković N, Alebić-Juretić A. Emissions and Ambient Levels of Sulphur Dioxide in the Rijeka by Area. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1998 [pristupljeno 24.03.2019.];49(2):155-163. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/3311
IEEE
N. Matković i A. Alebić-Juretić, "Emissions and Ambient Levels of Sulphur Dioxide in the Rijeka by Area", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.49, br. 2, str. 155-163, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/3311. [Citirano: 24.03.2019.]

Sažetak
Zbog visokih emisija iz industrijskih izvora, sredinom osamdesetih godina Rijeka je bila među gradovima s najvišom koncentracijom sumpor dioksida u Hrvatskoj. Prosječne godišnje koncentracije sumpor dioksida prelazile su 100 µg/m3 u središtu grada, na području Bakarskog zaljeva godišnji prosjek kretao se od 70 do 80 µg/m3, dok je u prigradu iznosio oko 40 µg/m3. Od kraja osamdesetih godina započinje trend pada koncentracija sumpor dioksida tako da su 1995. god. prosječne godišnje vrijednosti zadovoljavale preporučenu vrijednost kakvoće zraka na čitavom području Riječkog zaljeva. Razlog tomu je smanjenje emisija sumpor dioksida u promatranom razdoblju. Katastrom emisija napravljenim na osnovi podataka za 1989. god. emisija sumpor dioksida procijenjena je na oko 36.000 t/god., od čega je udio velikih industrijskih onečišćivača iznosio 95%. Novim katastrom na bazi podataka za 1995. god. emisija je procijenjena na oko 11.000 t/god., što je smanjenje za 70,5%. Unatoč tako velikom smanjenju emisije, udio industrijskih onečišćivača u ukupnoj emisiji sumpor dioksida ostao je nepromijenjen (95%). Ovakvo smanjenje emisija odrazilo se na imisijske koncentracije sumpor dioksida te je u radu dan prikaz kretanja koncentracija sumpor dioksida u razdoblju 1986-1995. na dvije postaje na području grada Rijeke (Čandekova ul. i Ul. F. la Guardije) i Bakarskog zaljeva (Bakar, Krasica) te na jednoj u prigradskom naselju (Viškovo) na zapadnom dijelu Riječkog zaljeva.

Ključne riječi
emisija; imisija; kakvoća zraka; katastar emisija; onečišćenja; Riječki zaljev; sumporov dioksid

Hrčak ID: 3311

URI
https://hrcak.srce.hr/3311

[engleski]

Posjeta: 1.370 *