hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dva egzodusa: hrvatski (1919.-1941.) i talijanski (1943.-1955.)

Darko Dukovski ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (272 KB) str. 129-165 preuzimanja: 2.234* citiraj
APA 6th Edition
Dukovski, D. (2008). Dva egzodusa: hrvatski (1919.-1941.) i talijanski (1943.-1955.). Adrias, (15), 129-165. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/35558
MLA 8th Edition
Dukovski, Darko. "Dva egzodusa: hrvatski (1919.-1941.) i talijanski (1943.-1955.)." Adrias, vol. , br. 15, 2008, str. 129-165. https://hrcak.srce.hr/35558. Citirano 20.10.2019.
Chicago 17th Edition
Dukovski, Darko. "Dva egzodusa: hrvatski (1919.-1941.) i talijanski (1943.-1955.)." Adrias , br. 15 (2008): 129-165. https://hrcak.srce.hr/35558
Harvard
Dukovski, D. (2008). 'Dva egzodusa: hrvatski (1919.-1941.) i talijanski (1943.-1955.)', Adrias, (15), str. 129-165. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/35558 (Datum pristupa: 20.10.2019.)
Vancouver
Dukovski D. Dva egzodusa: hrvatski (1919.-1941.) i talijanski (1943.-1955.). Adrias [Internet]. 2008 [pristupljeno 20.10.2019.];(15):129-165. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35558
IEEE
D. Dukovski, "Dva egzodusa: hrvatski (1919.-1941.) i talijanski (1943.-1955.)", Adrias, vol., br. 15, str. 129-165, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35558. [Citirano: 20.10.2019.]

Sažetak
Vezano uz Pariške mirovne konferencije 1919.-1920. i 1946.-1947., odnosno uz značajne geopolitičke promjene na području Srednje i Jugoistočne Europe, egzodusi stanovništva, koje je u tim promjenama ostalo izvan svojih matičnih nacionalnih država, dokaz su nepostojanja jasnih međunarodnih opredjeljenja o pravima i statusu nacionalnih manjina. I ne samo to, oni su i dokaz o primarnosti i prednosti vojnopolitičkih argumenata nad etničkim. Koga je u vrhu svjetske i europske političke elite bilo doista briga za desetine milijuna izbjeglica i prognanika koji su nakon Prvoga ili Drugoga svjetskog rata “lutali” Europom i koji su velikim dijelom svoju novu “domovinu” pronašli, ili htjeli pronaći u prekomorskim zemljama Južne i Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda? Na tim konferencijama skoro da o njima i nije bilo ozbiljnijega govora, a kamoli prijedloga sustavnijih rješenja. Javnost zna malo ili uopće ne zna o prvim tzv. “huma-nim” izmjenama stanovništva između Grčke i Turske 20-ih godina 20. stoljeća, u kojima novopridošli sunarodnjaci ne nailaze na “očekivanu” dobrodošlicu domaćega stanovništva. U pravilu, bit će to sudbina svih izbjeglica nakon Prvoga, ali i nakon Drugoga svjetskog rata. Da ne govorim o velikim egzodusima Židova, ali i Nijemaca, Poljaka, Rumunja, Pomaka, Grka, Makedonaca, Ma-đara, Hrvata, Talijana i ostalih između dva rata, a posebice nakon Drugoga svjetskoga rata. Europa još nije bila senzibilizirana, ali ni zainteresirana za problem izbjeglica.
Iseljavanje hrvatskoga stanovništva iz Istre u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća poticano je i uzrokovano nasilnom ta-lijansko-fašističkom asimilacijskom – odnarođivačkom politikom, nasilnom prirodom fašističkih vlasti, ali i gospodarskim propadanjem te besperspektivnošću života u istarskoj provinciji. Već 40-ih i 50-ih godina dogodilo se veliko iseljavanje talijanskoga stanovništva koje su poticali i uzrokovali neriješen državnopravni status Istre, diplomatska borba za njezino sje-dinjenje s Hrvatskom i neriješeni nacionalni problemi. Dakle, egzodus je samo jedna od posljedica i rezultata napete među-narodne situacije i problematičnih lokalnih prilika koji su, usput rečeno, mnogo značajniji malom, običnom čovjeku.

Ključne riječi
Iseljavanje stanovništva; Prvi svjetski rat; Drugi svjetski rat; Istra; Hrvati; Talijani

Hrčak ID: 35558

URI
https://hrcak.srce.hr/35558

[engleski]

Posjeta: 2.936 *