Izvorni znanstveni članak

Sastav i struktura zajednica makrozoobentosa mediteranske krške rijeke Cetine i njene pritoke Rude

Ivan Vučković ; Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica grada Vukovara 220, HR-10000 Zagreb, Croatia
Ivana Božak ; Varićakova 14, HR-10000 Zagreb, Croatia
Marija Ivković ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Mirjana Jelenčić ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Mladen Kerovec ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Aleksandar Popijač ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Ana Previšić ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Siniša Širac ; Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica grada Vukovara 220, HR-10000 Zagreb, Croatia
Ivona Zrinski ; Croatian Environment Agency, Inland Water and Marine Unit, Ksaver 208, HR-10000 Zagreb, Croatia
Mladen Kučinić ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Istraživanje bentičkih beskralježnjaka rijeke Cetine i izvorišnog dijela toka rijeke Rude provedeno je u razdoblju od kolovoza 2004. do kolovoza 2005. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi sastav i strukturu bentičkih beskralježnjaka duž toka rijeke Cetine i izvorišnog dijela rijeke Rude. U razdoblju od 13 mjeseci u 366 uzoraka ukupno je prikupljeno 310225 jedinki bentičkih beskralježnjaka. Najbrojnije su bile skupine Amphipoda i Gastropoda, i to u gornjem i srednjem dijelu toka, dok je u donjem dijelu toka najbrojnija skupina bila Gastropoda. Udio predstavnika čistih voda iz skupina Plecoptera, Ephemeroptera i Trichoptera smanjivao se od izvora prema ušću. Najveća gustoća bentičkih beskralježnjaka bila je na gornjem dijelu toka, na postaji Preočki most u lipnju 2005. godine (22728 jedinki/m2), a najmanja na postaji na donjem dijelu toka, Radmanovim mlinicama, u studenom 2004. godine (90 jedinki/m2).
Na postajama Trilj I i Trilj II najzastupljenije su bile skupine Oligochaeta i Chironomidae koje su karakteristične za organski opterećenije vodotoke. Uzrok tome je vjerojatno neriješena odvodnja otpadnih i komunalnih voda grada Trilja i okolnih područja. Sastav zajednica makrozoobentosa na postajama duž cijelog toka rijeke Cetine ne odražava situaciju koju bismo očekivali u prirodnim uvjetima, zbog regulacije samog toka i izgradnje hidroelektrana i akumulacija.

Ključne riječi

fizikalno-kemijski parametri; sastav bentičkih beskralježnjaka; mediteranska krška rijeka; regulirana rijeka

Hrčak ID:

38473

URI

https://hrcak.srce.hr/38473

Datum izdavanja:

30.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.973 *