hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

ISHODIŠTA ZAPADNOEUROPSKOGA ODGOJA

Marko Pranjić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7072-0300 ; Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (131 KB) str. 7-29 preuzimanja: 1.975* citiraj
APA 6th Edition
Pranjić, M. (2009). ISHODIŠTA ZAPADNOEUROPSKOGA ODGOJA. Odgojne znanosti, 11 (1(17)), 7-29. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/39999
MLA 8th Edition
Pranjić, Marko. "ISHODIŠTA ZAPADNOEUROPSKOGA ODGOJA." Odgojne znanosti, vol. 11, br. 1(17), 2009, str. 7-29. https://hrcak.srce.hr/39999. Citirano 15.11.2019.
Chicago 17th Edition
Pranjić, Marko. "ISHODIŠTA ZAPADNOEUROPSKOGA ODGOJA." Odgojne znanosti 11, br. 1(17) (2009): 7-29. https://hrcak.srce.hr/39999
Harvard
Pranjić, M. (2009). 'ISHODIŠTA ZAPADNOEUROPSKOGA ODGOJA', Odgojne znanosti, 11(1(17)), str. 7-29. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/39999 (Datum pristupa: 15.11.2019.)
Vancouver
Pranjić M. ISHODIŠTA ZAPADNOEUROPSKOGA ODGOJA. Odgojne znanosti [Internet]. 2009 [pristupljeno 15.11.2019.];11(1(17)):7-29. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39999
IEEE
M. Pranjić, "ISHODIŠTA ZAPADNOEUROPSKOGA ODGOJA", Odgojne znanosti, vol.11, br. 1(17), str. 7-29, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39999. [Citirano: 15.11.2019.]

Sažetak
Odgoj kao središnji pojam i najeminentniji sadržaj istraživanja
odgojnih znanosti bio je razlogom mnogim istraživačima za duboko posezanje u prošlost. To je i u ovom slučaju kad se istražuju početci odgojnih sadržaja prije nego što je stvoren sam pojam odgoja i to u prvom reprezentativnom književnom djelu zapadnoeuropske civilizacije, onom koje se pripisuje Homeru – Ilijadi i Odiseji, da bi se potom naznačio njegov utjecaj na naknadnu grčku misao i tzv. „heliocentrički krug kultura“, onaj zapadnoeuropski u sklopu
kojeg je i hrvatska odgojna tradicija. Istraživanje se koncentrira na prvotnu grčku kulturno-odgojnu formu (paideia) te ono što je bio njezin bitni sadržaj: uzgoj (trofe), običaj (ethos), vrlina (arete), sveopći red (nomos), duhovni zakon (logos), političnost (politeia), ideal (idea), slava (klea), razboritost (sofrosine). Ukratko, istraživanje se bavi genezom ključnih pedagoških sadržaja i njihova
osnovnoga značenja u vrijeme starogrčke antike, tj. u Homerovu opusu, primjenjujući dijakroni metodički postupak kako bi se stvorilo platformu za njihovo daljnje proučavanje u kasnijim grčkim antičkim književnim djelima poput Hesioda, Eshila, Euripida, Aristofana i Tukidida, a potom prešlo na razmatranje odgojnog pojmovlja i njegova sadržaja u vrijeme velikih grčkih odgajatelja i odgojnih sustava poput Sokrata, Platona, Isokrata, Ksenofonta i Demostena.
Sve bi trebalo poslužiti kao okvir i platforma daljnjeg proučavanja pedagoških misli i odgojne prakse u rimsko i ranokršćansko vrijeme, a onda i u krugu pojedinih zapadnoeuropskih etničkih skupina (franačko-germanske, anglosaksonske i slavenske) po načelima sinkronog metodičkog postupka.

Ključne riječi
Homer; paideia; trofe; ethos; arete; nomos; logo; politeia; idea; klea; sofrosine

Hrčak ID: 39999

URI
https://hrcak.srce.hr/39999

[engleski]

Posjeta: 3.075 *