hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Može li racionalnost biti iracionalna? Martin Heidegger i kazivanje istine

Ivan Kordić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6255-8734 ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (169 KB) str. 295-311 preuzimanja: 544* citiraj
APA 6th Edition
Kordić, I. (2009). Može li racionalnost biti iracionalna? Martin Heidegger i kazivanje istine. Obnovljeni Život, 64. (3.), 295-311. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/41179
MLA 8th Edition
Kordić, Ivan. "Može li racionalnost biti iracionalna? Martin Heidegger i kazivanje istine." Obnovljeni Život, vol. 64., br. 3., 2009, str. 295-311. https://hrcak.srce.hr/41179. Citirano 18.09.2020.
Chicago 17th Edition
Kordić, Ivan. "Može li racionalnost biti iracionalna? Martin Heidegger i kazivanje istine." Obnovljeni Život 64., br. 3. (2009): 295-311. https://hrcak.srce.hr/41179
Harvard
Kordić, I. (2009). 'Može li racionalnost biti iracionalna? Martin Heidegger i kazivanje istine', Obnovljeni Život, 64.(3.), str. 295-311. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/41179 (Datum pristupa: 18.09.2020.)
Vancouver
Kordić I. Može li racionalnost biti iracionalna? Martin Heidegger i kazivanje istine. Obnovljeni Život [Internet]. 2009 [pristupljeno 18.09.2020.];64.(3.):295-311. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41179
IEEE
I. Kordić, "Može li racionalnost biti iracionalna? Martin Heidegger i kazivanje istine", Obnovljeni Život, vol.64., br. 3., str. 295-311, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41179. [Citirano: 18.09.2020.]

Sažetak
Martin Heidegger je jedan od onih mislilaca koji ono što jest pokušava misliti prije svega na fenomenološki način. Ono što jest treba se sa svoje strane pokazati kako jest. Pritom on ne ostaje izoliran u svom svijetu, nego konzultira misaonu prošlost, koja se artikulirala u filozofiji, odnosno u metafizici. On je promišlja «destruirajući» je u smislu iznalaženja njezinih korijena. Pritom je uvjeren da se ona u svom povijesnom hodu sve više udaljava od svojih grčkih početaka, zaboravlja istinski bitak i gubi se u mišljenju bića, što je u novom vijeku vodi prema apsolutiziranju čovjeka kao subjekta, kojemu sve postaje objekt spoznaje i djelovanja. Takvo mišljenje je podleglo i apsolutiziranju uma, gubljenju iz vida njegovih osjećaja i raspoloženja, vremenitosti i konačnosti pri razumijevanju čovjeka. Pritom se istina promatra isključivo kao slaganje čovjekova uma, njegova suda, sa stvari. A što je stvar, određuje sami taj um, koji se tako vrti u krugu i ne pušta da ono što jest doista bude ono što jest. Sve ovo dovelo je i do toga da se mišljenje pretvaralo u spoznajno-teorijske konstrukcije, u apsolutiziranje subjektivističkog objektiviranja na štetu uvijek mogućega drukčijeg kazivanja stvarne istine bitka. Stoga se ponekad čini da se taj logičko-filozofijski racionalizam iscrpljuje u istraživanju koliko je riba u stanju živjeti na suhome, pa se ne čini apsurdnim upitati se može li «racionalnost» ipak biti iracionalna - u smislu ideološkog apsolutiziranja onoga racionalnog.

Ključne riječi
um; metafizika; istina; razumijevanje; racionalizam; teorija; konstrukcije

Hrčak ID: 41179

URI
https://hrcak.srce.hr/41179

[engleski]

Posjeta: 1.298 *