hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Nesigurnost sustava sigurnosti – primjer mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj

Ivor Altaras Penda ; Mrazovićeva 10, HR-10000 Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (518 KB) str. 135-166 preuzimanja: 583* citiraj
APA 6th Edition
Altaras Penda, I. (2009). Nesigurnost sustava sigurnosti – primjer mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. Politička misao, 46 (1), 135-166. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/41520
MLA 8th Edition
Altaras Penda, Ivor. "Nesigurnost sustava sigurnosti – primjer mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj." Politička misao, vol. 46, br. 1, 2009, str. 135-166. https://hrcak.srce.hr/41520. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition
Altaras Penda, Ivor. "Nesigurnost sustava sigurnosti – primjer mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj." Politička misao 46, br. 1 (2009): 135-166. https://hrcak.srce.hr/41520
Harvard
Altaras Penda, I. (2009). 'Nesigurnost sustava sigurnosti – primjer mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj', Politička misao, 46(1), str. 135-166. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/41520 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver
Altaras Penda I. Nesigurnost sustava sigurnosti – primjer mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. Politička misao [Internet]. 2009 [pristupljeno 12.12.2019.];46(1):135-166. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41520
IEEE
I. Altaras Penda, "Nesigurnost sustava sigurnosti – primjer mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj", Politička misao, vol.46, br. 1, str. 135-166, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41520. [Citirano: 12.12.2019.]

Sažetak
U ovom radu prikazuje se društveno jasno iskazana želja i potreba za socijalnom sigurnošću, koja se promovira raznovrsnim mjerama i politikama, poznatim pod zajedničkim nazivom: elementi socijalne države. Kako su istovremeno na djelu mnogobrojni raznorodni socijalno-ekonomski, politički te vrijednosni čimbenici, s protokom vremena sve se više i sve jasnije smanjuju mogućnosti realizacije socijalne sigurnosti kao kriterija društvene uspješnosti. Prikazuje se također i činjenica da Republika Hrvatska u takvoj konstelaciji društvenih odnosa nije usamljena, već da je to svjetski fenomen. Dakako, Republika Hrvatska ima svoje specifičnosti, od ratnog stanja i razdoblja tranzicije do stvaranja novih društvenih elita, pa su u razmatranju i one dobile svoje mjesto. Sve to iznosi se analizom mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj, koje je, kao i mnogi drugi sektori, primjerice zdravstvo, obrazovanje, stanogradnja i dr., prošlo ili još uvijek prolazi kroz proces strukturnih reformi. U tom se smislu hrvatsko mirovinsko osiguranje uzima kao pokazatelj seta rizičnosti u koje se upuštamo upravo s ciljem smanjenja, pa i dokidanja rizika; osobito u kontekstu očekivanih pozitivnih efekata s kojima se krenulo u reforme prijašnjeg mirovinskog sustava, a koji je procijenjen kao nepovoljan i neadekvatan za novonastale društvene okolnosti. Kroz postojeća “tri mirovinska stupa” nastoje se prepoznati neuralgične točke sustava. U zaključku autor vrednuje možemo li se i u kojoj mjeri osloniti na dosadašnje, poznate institucionalne sustave osiguranja kako bi se dosegao prihvatljiv, potreban i adekvatan osjećaj osobne sigurnosti te što sve ima potencijal u kreaciji takvog osjećaja. Time se nudi uvid u ono čime u dosadašnjim sustavima sigurnosti korisnici tih socijalnih usluga nisu zadovoljni.

Ključne riječi
sigurnost; rizik; socijalna država; mirovinsko osiguranje

Hrčak ID: 41520

URI
https://hrcak.srce.hr/41520

[engleski]

Posjeta: 1.061 *