hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

PROSTOR U KOLU GORAH (1851.) OTA ŠIJAKOVIĆA

Anica Bilić ; Centar za znanstveni rad HAZU, Vinkovci

Puni tekst: hrvatski, pdf (187 KB) str. 57-82 preuzimanja: 553* citiraj
APA 6th Edition
Bilić, A. (2009). PROSTOR U KOLU GORAH (1851.) OTA ŠIJAKOVIĆA. FLUMINENSIA, 21 (1), 57-82. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/43475
MLA 8th Edition
Bilić, Anica. "PROSTOR U KOLU GORAH (1851.) OTA ŠIJAKOVIĆA." FLUMINENSIA, vol. 21, br. 1, 2009, str. 57-82. https://hrcak.srce.hr/43475. Citirano 07.04.2020.
Chicago 17th Edition
Bilić, Anica. "PROSTOR U KOLU GORAH (1851.) OTA ŠIJAKOVIĆA." FLUMINENSIA 21, br. 1 (2009): 57-82. https://hrcak.srce.hr/43475
Harvard
Bilić, A. (2009). 'PROSTOR U KOLU GORAH (1851.) OTA ŠIJAKOVIĆA', FLUMINENSIA, 21(1), str. 57-82. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/43475 (Datum pristupa: 07.04.2020.)
Vancouver
Bilić A. PROSTOR U KOLU GORAH (1851.) OTA ŠIJAKOVIĆA. FLUMINENSIA [Internet]. 2009 [pristupljeno 07.04.2020.];21(1):57-82. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43475
IEEE
A. Bilić, "PROSTOR U KOLU GORAH (1851.) OTA ŠIJAKOVIĆA", FLUMINENSIA, vol.21, br. 1, str. 57-82, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43475. [Citirano: 07.04.2020.]

Sažetak
Interpretativna se pozornost usmjerava na prostor u stihovanom djelu Kolo gorah iliti pozdrav veseli prastaromu i veleslavnomu od Požege gradu i velenarodnim njegovim vilam pjesnika franjevca Ota Šijakovića (Ilok, 1823. – Bač, 1878.), napisanom i izvedenom 1851. u Požegi, a tiskom objavljenom 1862. u Zagrebu.
Kako pozdrav pripada postupcima društvenoga ophođenja, najprije se Kolo gorah promatra kao govorni čin prema teoriji Johna Austina. Analizirajući ideologematski sloj s osloncem na ruske semiotičare Lotmana i Toporova, potvrđuje se kako krajolik posjeduje sposobnost postati znakom za nešto te kao književni prostor može izraziti neprostorne odnose, oblikovati društvene, političke i ideološke aspekte svjetonazora. Budući da je pejsaž u Kolu gorah književno oblikovan kao idealizirani i nacionalni prostor, analiza je usmjerena na uklopljenost toga djela u književnost hrvatskoga romantizma i njegovu ulogu u nacionalno-integracijskim procesima XIX. stoljeća. S uporištem u teorijama nacije i nacionalizma Benedicta Andersona, Erica Hobsbawma i Anthonya D. Smitha, uloga promatrana djela u oblikovanju nacionalnoga identiteta analizirana je kroz osnovna tematska područja: kolektivna prošlost, sadašnjost i budućnost, zajednički prostor, zajednička kultura i nacionalni čovjek.
Premda se referira na konkretne geografske lokacije i požeško gorje, književni prostor u Kolu gorah idiličan je te Oto Šijaković u nj upisuje povijesnu i kulturnu dimenziju, političke ideale i svjetonazorna uvjerenja, potom ga spiritualizira unošenjem mitoloških bića i promatranjem kao djela Božje objave. U oblikovanju književnoga prostora primijenio je idealizaciju na vremenskoj osi sa slavnom prošlošću, lijepom sadašnjošću i sretnom budućnošću te na društvenoj razini s pozitivnim ljudima u idealnoj državnoj i crkvenoj zajednici.

Ključne riječi
Oto Šijakovi; književni prostor; krajolik; nacionalno-integracijski proces; romantizam

Hrčak ID: 43475

URI
https://hrcak.srce.hr/43475

[engleski]

Posjeta: 786 *