Izlaganje sa skupa
SLATKOVODNO RIBARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE OD GODINE 1995. DO 1998.
Z. Homen
I. Jahutka
A. Mišura
V. Fuček
J. Suić
Sažetak
S obzirom na važnost ribarstva, unutar kojeg je i slatkovodno ribarstvo, za gospodarstvo Republike Hrvatske, cilj je ovoga rada prikazati stanje u razdoblju od 1995. do 1998. i plan proizvodnje ribe za godinu 1999. Veća je pažnja posvećena razdoblju od godine 1998. do 1999. kako bi se dobio cjeloviti i detaljan uvid u sadašnje stanje slatkovodnog ribarstva i usmjerenost kretanja te proizvodnje.
Prikazani su podaci i o toplovodnim (šaranskim) ribnjacima i o hladnovodnim (pastrvskim) ribnjacima. Obrađeno je 29 ribnjačarstava i ribogojilišta, od toga 20 toplovodnih i devet hladnovodnih, koji su dostavili tražene podatke u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Upravu ribarstva. Za tri ribnjaka provedena je procjena stanja jer nisu dostavili tražene podatke. Što se tiče broja djelatnika zaposlenih na ribnjacima, zabilježen je lagani pad u razdoblju od godine 1995. do 1997. Broj se djelatnika godine 1998. osjetno povećao, i to 10,07 % u odnosu na godinu 1997. Kvalifikacija zaposlenih u 1998. pokazuje da je najviše nekvalificiranih djelatnika, što je i sukladno potrebama obavljanja djelatnosti na ribnjacima.
Ukupne površine toplovodnih ribnjaka iznosile su u godini 1998. 12.708 ha, a proizvodna površina 9.782 ha. Najviše su zastupljena ribnjačarstva do 500 ha ukupne površine (45,45 %), dok je 50,00 % proizvodne površine od 500 do 1 000 ha.
Proizvodnja na hladnovodnim ribnjacima odvija se na 165.905 m 2 ukupnih površina ribogojilišta, a samo je 40.538 m 2 proizvodnih površina ribogojilišta. Proizvodnja ribe u promatranom je razdoblju u stalnom porastu, a taj trend porasta predviđa se i u godini 1999, i to 28,30 % u odnosu na godinu 1998. Porast se predviđa za sve vrste riba, osim za glavaša i linjaka. Unutar proizvodnje linjaka očekuje se porast proizvodnje konzumnog linjaka, ali se očekuje smanjenje proizvodnje jednogodišnjeg i dvogodišnjeg mlađa. Od svih ribljih vrsta u proizvodnji je najzastupljeniji šaran, i to godine 1998. s 80,93 %, slijedi pastrva s 8,30 %, biljožderne vrste riba s 8,01 %, a na kraju su sve ostale ribe s 2,76 %, među kojima je najzastupljenija proizvodnja soma. Neznatno promijenjena struktura takve proizvodnje očekuje se i u godini 1999. Još se uvijek očekuje najveća proizvodnja šarana, nešto povećana - 81,97 %, slijedi proizvodnja pastrva - 6,68 %, biljoždernih vrsta riba - 7,69 %, te ostalih vrsta riba, gdje se očekuje povećanje postotka proizvodnje u odnosu na godinu 1998. i iznosi 3,67 %.
Uzevši u obzir proizvodne površine ribnjaka i ostvarenu proizvodnju u godini 1998, dolazi se do zaključka da je prosječni prinos u šaranskim ribnjacima bio 710,37 kg/ha, što je znatno ispod očekivanih prinosa od oko 1.000 kg/ha. Dakako, treba naglasiti da su neki ribnjaci vrijednost od 1.000 kg/ha uspjeli dostići pa čak i premašiti. U pastrvskim je ribnjacima prosječni prinos iznosio je 133,17 t/ha.
Povećana proizvodnja iziskuje i povećanu potrebu za hranom. U hranidbi riba predviđa se najveći potrošak kukuruza (60,59 %), zatim pšenice (14,91 %), smjese (10,36 %), ječma (8,38 %), te sojine sačme (3,29 %), mesno-koštanoga brašna (0,48 %), ribljega brašna (0,51 %), lijekova, ljekovite hrane i dodataka hrani (0,68 %) i ostale hrane (0,81 %) Ribe iz toplovodnih ribnjaka plasiraju se i na domaće i na inozemno tržište, dok se pastrve plasiraju isključivo na domaćemu tržištu. Ukupna realizacija na tržištu slatkovodne ribe iznosila je godine 1998. oko 45 milijuna kuna.
Kao jedna od mjera za unapređivanje ribarstva i akvakulture općenito jesu poticaji za proizvodnju slatkovodne ribe. Na temelju Zakona o novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu tijekom godine 1998. isplaćeni su novčani poticaji za uzgoj slatkovodne ribe u iznosu od 5.623.957,01 kuna, što je porast od 77,57 % u odnosu na godinu 1997.
Ključne riječi
ribnjačarstvo; ribogojilišta; porast proizvodnje; poticaji
Hrčak ID:
4279
URI
Datum izdavanja:
1.9.1999.
Posjeta: 1.604 *