Izvorni znanstveni članak
STANJE IHTIOFAUNE RIJEKE VARDARA U RAZDOBLJU OD 1996. DO 1999.
S. Georgiev
Sažetak
Rijeka Vardar najveći je protočni ekosustav u središnjem dijelu Balkanskoga poluotoka. Cilj je rada utvrditi trenutno stanje ihtiocenoze Vardara s gledišta relativne zastupljenosti pojedinih vrsta na određenim dijelovima toka, kao i uzdužne promjene ribljeg naselja. Primijenjena je metoda aproksimacije relativnog udjela vrsta prema Timmermans (1957). 3 019 primjeraka riba 24 vrste, od kojih je 19 autohtono, sakupljenih na 12 profila, pokazalo je neznatnu promjenu u odnosu na stanje otprije dva desetljeća, ali velike promjene u usporedbi sa stanjem otprije sedam desetljeća. Utjecaj ljudskog faktora na autohtonu ihtiofaunu u prošlih je pet desetljeća znatan. Tektonske, orografske i mineraloške okolnosti slijeva uzrokuju za rijeku Vardar uzdužnu ihtiofaunističku zonaciju različitu od standardne utvrđene za velike europske rijeke. Aktualnom ihtiofaunom Vardara dominira osam autohtonih vrsta riba porodice Cyprinidae: B. peloponnesius, L. cephalus G. gobio, A. bipuncatus, Ch. nasus, V. vimba, A. alburnus i B. barbus. Sve su te vrste širokog europskog areala, primarno reofilne i ekološki eurivalentne. Mediteranski klimatski utjecaj ograničenog je djelovanja na ihtiofaunistički sastav i uzdužni raspored riba.
Ključne riječi
rijeka Vardar; biotop; ekosustav; ihtiofauna; Makedonija; Balkanski poluotok
Hrčak ID:
4292
URI
Datum izdavanja:
1.9.2000.
Posjeta: 1.762 *