Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Drvo s tri arheološka nalazišta u Hrvatskoj i mogućnosti njegova istraživanja

Katarina Čufar
Tjaša Korenčić
Jelena Trajković


Puni tekst: hrvatski pdf 656 Kb

str. 67-73

preuzimanja: 900

citiraj


Sažetak

Analizirali smo uzorke drva različitog stanja (ugljen, vlažno drvo, mokro ili vodom natopljeno drvo), s tri arheološka nalazišta u Hrvatskoj. Predstavljamo metode pripreme drva za identifikaciju i dendrokronološka mjerenja te rezultate identifikacije drva. Izradili smo 14 uzoraka jele (Abies alba Mill.), 4 uzorka bukve (Fagus sylvatica L.) i 10 uzoraka hrasta (Quercus sp.). Na 16 uzoraka koji su imali više od 45 godova izmjerili smo širine godova za dendrokronološko datiranje sa slovenskim referentnim kronologijama. Dendrokronološka datacija ni u jednom primjeru nije bila uspješna, jer je bilo premalo uzoraka s pojedinog nalazišta, imali su premalo godova ili su bili preslabo sačuvani. Datiranje malog broja slabo sačuvanih uzoraka malo je vjerojatno, osobito bez lokalnih kronologija koje za Hrvatsku još ne postoje. Dajemo upute kako uzimati uzorke, pripremati i spremati drvo iz arheoloških ili kulturno-povijesnih nalazišta za istraživanja da bismo što bolje iskoristili njihov istraživački potencijal.

Ključne riječi

arheološko drvo; anatomija drva; identifikacija drva; dendrokronologija; svojstva drva

Hrčak ID:

4339

URI

https://hrcak.srce.hr/4339

Datum izdavanja:

28.8.2006.

Posjeta: 1.750 *