hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Javni interes i djelovanje televizije u Hrvatskoj

Zrinjka Peruško

Puni tekst: engleski, pdf (246 KB) str. 5-31 preuzimanja: 1.664* citiraj
APA 6th Edition
Peruško, Z. (2009). Public Interest and Television Performance in Croatia. Medijska istraživanja, 15 (2), 5-31. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/46038
MLA 8th Edition
Peruško, Zrinjka. "Public Interest and Television Performance in Croatia." Medijska istraživanja, vol. 15, br. 2, 2009, str. 5-31. https://hrcak.srce.hr/46038. Citirano 27.10.2021.
Chicago 17th Edition
Peruško, Zrinjka. "Public Interest and Television Performance in Croatia." Medijska istraživanja 15, br. 2 (2009): 5-31. https://hrcak.srce.hr/46038
Harvard
Peruško, Z. (2009). 'Public Interest and Television Performance in Croatia', Medijska istraživanja, 15(2), str. 5-31. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/46038 (Datum pristupa: 27.10.2021.)
Vancouver
Peruško Z. Public Interest and Television Performance in Croatia. Medijska istraživanja [Internet]. 2009 [pristupljeno 27.10.2021.];15(2):5-31. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/46038
IEEE
Z. Peruško, "Public Interest and Television Performance in Croatia", Medijska istraživanja, vol.15, br. 2, str. 5-31, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/46038. [Citirano: 27.10.2021.]

Sažetak
Čanak na temelju tjednih uzoraka programa komercijalnih i javnih televizija s nacionalnim pokrivanjem u Hrvatskoj u periodu od 2005. do 2009. godine empirijski pokazuje stupanj njihovog djelovanja u javnom interesu. Kriteriji za evaluaciju javnog interesa u televizijskom programu su definirani a) prema teorijskom modelu
medija i javnog interesa i b) prema specifičnom hrvatskom modelu javnog interesa u medijima. Specifine hrvatske definicije javnog interesa nalaze se u medijskoj politici. Javni interes se analizira prema autoričinom trodimenzionalnom modelu medijskog javnog interesa (sadržaj, publike, i društveni ciljevi) kojim se konstruira matrica medijskog javnog interesa. Izvori definicija javnog interesa u
hrvatskoj medijskoj politici ovdje su ograničeni na zakone i propise relevantne za televizijsko emitiranje.
Autorica predlaže teorijsku definiciju demokratskog medijskog djelovanja u javnom interesu koja treba uključiti tri međusobno povezane dimenzije: sadržaj –
društveno koristan i raznolik, publike – građani i publike s posebnim potrebama ili
manjinske publike, i društvene ciljeve – informirati građane za političku participaciju
i doprinos demokraciji. Raznolikost kao kvaliteta programa u javnom interesu
je dodatno konceptualizirana u suprotstavljenim razumijevanjima pluralističke i
neoliberalne medijske politike, u smislu otvorene nasuprot reflektivnoj raznolikosti.
Analiza sadržaja programskih vodića obuhvatila je uzorak od 5769 emitiranih
emisija – jedinica analize koje su kategorizirane u žanrove u tri veće grupe programa:
informativni (društveno korisni), zabavni, i dramska fikcija. Analiza je pokazala
da je najveći broj društveno korisnih žanrova (vijesti, politički intervjui, informativni
magazini, dokumentarci, umjetnost i obrazovni program) na javnim
kanalima HTV 1 i HTV 2, koji pokazuju i veću raznolikost žanrova koje emitiraju.
Izbor publika (u smislu pažnje) pokazuje manjak emitiranih programa u informativnoj
kategoriji, i preveliku količinu emitirane fikcije na hrvatskim televizijama s
nacionalnim pokrivanjem.

Ključne riječi
medijsko djelovanje; javni interes; medijska politika; televizijski program; žanr; društveno koristan sadržaj; raznolikost; Hrvatska

Hrčak ID: 46038

URI
https://hrcak.srce.hr/46038

[engleski]

Posjeta: 3.401 *