hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Revitalizacija arboretuma Lisičine

Marilena Idžojtić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marko Zebec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Igor Poljak ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (868 KB) str. 5-17 preuzimanja: 1.706* citiraj
APA 6th Edition
Idžojtić, M., Zebec, M. i Poljak, I. (2010). Revitalizacija arboretuma Lisičine. Šumarski list, 134 (1-2), 5-17. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48376
MLA 8th Edition
Idžojtić, Marilena, et al. "Revitalizacija arboretuma Lisičine." Šumarski list, vol. 134, br. 1-2, 2010, str. 5-17. https://hrcak.srce.hr/48376. Citirano 19.06.2019.
Chicago 17th Edition
Idžojtić, Marilena, Marko Zebec i Igor Poljak. "Revitalizacija arboretuma Lisičine." Šumarski list 134, br. 1-2 (2010): 5-17. https://hrcak.srce.hr/48376
Harvard
Idžojtić, M., Zebec, M., i Poljak, I. (2010). 'Revitalizacija arboretuma Lisičine', Šumarski list, 134(1-2), str. 5-17. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48376 (Datum pristupa: 19.06.2019.)
Vancouver
Idžojtić M, Zebec M, Poljak I. Revitalizacija arboretuma Lisičine. Šumarski list [Internet]. 2010 [pristupljeno 19.06.2019.];134(1-2):5-17. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48376
IEEE
M. Idžojtić, M. Zebec i I. Poljak, "Revitalizacija arboretuma Lisičine", Šumarski list, vol.134, br. 1-2, str. 5-17, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48376. [Citirano: 19.06.2019.]

Sažetak
Arboretum Lisičine nalazi se na Papuku. Njime upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Našice, Šumarija Voćin. Os no van je 1979. godine, na površini od oko 45 ha. U sjevernom dijelu Ar boretuma nalazi se prirodna bukova šuma. Južni dio, koji je arboretum u užem smislu, podijeljen je na tri dijela: 1. hortikulturni dio na kojem je posađeno ukras no drveće i grmlje, 2. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. dio zasađen biljkama s područja Amerike. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i devastiran. Dio biljaka se osušio, zasađene biljke nisu primjereno održavane, dosta ih je posađeno preblizu jedna drugoj, a neke su se pokazale invazivne te su se nekontrolirano proširile po ostalim dijelovima Arboretuma. Također je došlo i do zarastanja bagremom, kupinom i drugim samoniklim vrstama. U okviru projekta “Revitalizacija Arboretuma Lisičine”, od 2006. godine radi se na uređenju Arboretuma. Za svaki pojedini slučaj bilo je potrebno odlučiti što treba učiniti kako bi se što više biljaka očuvalo. Dokumentacija
o biljkama ne postoji, te se sukcesivno, po poljima, radi na determinaciji i označavanju biljaka. U hortikulturnom dijelu, na dvanaest polja, determinirano je 416 različitih svojti, iz 113 rodova. Od toga su 202 listopadne, a ostale vazdazelene ili zimzelene. Najzastupljeniji rodovi su: Picea (32 različite svojte), Juniperus (23 svojte), Chamaecyparis (23 svojte), Prunus (20 svoj ti), Pinus (15 svoj ti), Thuja (14 svojti), Berberis (13 svojti), Viburnum (13 svojti), Taxus (12 svoj ti), Spiraea (12 svojti), Acer (11 svojti), Cotoneaster (11 svojti), Abies (9 svojti), Cornus (9 svojti), Ilex (9 svojti) i Sorbus (9 svojti). Hortikulturni dio može poslužiti kao ogledni dio za uređenje cijelog Arboretuma te ima prioritet tijekom revitalizacije. Posebnu vrijednost imaju brojni kultivari četinjača, pa se može reći da je Arboretum Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u Hrvatskoj. Zbog vrijednosti i jedinstvenosti Arboretuma Lisičine potrebno je uložiti što je moguće više truda i sredstava kako bi se primjereno uredio, a zatim održavao i služio za edukaciju i znanstvena istraživanja, kao i za odmor i šetnju svih dobronamjernih posjetitelja.

Ključne riječi
Arboretum Lisičine; ocjena stanja; popis biljaka; revitalizacija

Hrčak ID: 48376

URI
https://hrcak.srce.hr/48376

[engleski]

Posjeta: 2.426 *