APA 6th Edition Ahel, M., Terzić, S. i Tepić, N. (2006). Organska onečišćenja u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57 (3), 307-315. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/4580
MLA 8th Edition Ahel, Marijan, et al. "Organska onečišćenja u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 57, br. 3, 2006, str. 307-315. https://hrcak.srce.hr/4580. Citirano 08.03.2021.
Chicago 17th Edition Ahel, Marijan, Senka Terzić i Nataša Tepić. "Organska onečišćenja u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 57, br. 3 (2006): 307-315. https://hrcak.srce.hr/4580
Harvard Ahel, M., Terzić, S., i Tepić, N. (2006). 'Organska onečišćenja u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57(3), str. 307-315. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/4580 (Datum pristupa: 08.03.2021.)
Vancouver Ahel M, Terzić S, Tepić N. Organska onečišćenja u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2006 [pristupljeno 08.03.2021.];57(3):307-315. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4580
IEEE M. Ahel, S. Terzić i N. Tepić, "Organska onečišćenja u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.57, br. 3, str. 307-315, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4580. [Citirano: 08.03.2021.]
Sažetak Mnogi deponiji otpada u svijetu i kod nas ne uključuju sustav za prikupljanje procjednih voda te zbog toga predstavljaju velik rizik za okoliš, posebno za podzemne vode. U okviru priprema za program sanacije glavnog deponija otpada grada Zagreba kod Jakuševca, koji je nedavno dovršen, bila su provedena opsežna istraživanja koja su trebala upozoriti na zastupljenost određenih tipova organskih onečišćenja u odloženom otpadu te na intenzitet njihova prodiranja u dublje slojeve tla i u podzemne vode. Detaljnom analizom, uz upotrebu kromatografskih tehnika u kombinaciji sa spektrometrijom masa, identificiran je velik broj pojedinačnih sastojaka. Prema podrijetlu, specifični organski spojevi identificirani u deponiranom otpadu mogu se podijeliti u dvije glavne kategorije: na sastojke koji potječu od biološkog otpada i njegove mikrobiološke transformacije te na sastojke karakteristične za antropogeni otpad. Uočeno je da je transport polarnijih organskih zagađivala procjednim vodama vrlo efikasan što je za posljedicu imalo znatno onečišćenje podzemnih voda u blizini deponija.