Izvorni znanstveni članak
Uloga papinstva u afirmaciji Hrvatske u ranom srednjem vijeku (7. – 12. st.)
Franjo Šanjek
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Veze Apostolske Stolice i Hrvata datiraju iz vremena pontifikata Grgura I. Velikog (590. – 604.) i Ivana IV. Dalmatinca (640. – 642.) te se protežu od priznavanja Hrvatske za pape Ivana VIII. (872. – 882.) i Grgura VII. (1073. – 1085.) i borbi za ravnopravnost hrvatskog jezika i glagoljskog pisma u liturgiji Rimske crkve u razdoblju od Aleksandra II. (1061. – 1073.) do Inocenta IV. (1243. – 1254.). Zauzvrat Hrvati podržavaju papinstvo u europskim integracijskim procesima i pobornici su unionističkih i ekumenskih gibanja. U spisima papinske kancelarije, osobito u korespondenciji Apostolske Stolice s hrvatskim vladarima, knezovima i kraljevima, može ih se takoreći slijediti iz godine u godinu, ponegdje iz dana u dan, kao što to dokazuje primjerice dopisivanje pape Ivana VIII. s hrvatskim vladarom Branimirom – pet pisama otposlanih između 7. i 10. lipnja 879.
Ključne riječi
Apostolska Stolica; Hrvati; hrvatsko pismo (glagoljica); benediktinci; hrvatski biskup; knez Branimir; kralj Dmitar Zvonimir
Hrčak ID:
55017
URI
Datum izdavanja:
15.12.2009.
Posjeta: 2.746 *