hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj

Zoran Šućur

Puni tekst: hrvatski, pdf (107 KB) str. 37-58 preuzimanja: 3.045* citiraj
APA 6th Edition
Šućur, Z. (2005). Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj. Financijska teorija i praksa, 29 (1), 37-58. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/5712
MLA 8th Edition
Šućur, Zoran. "Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj." Financijska teorija i praksa, vol. 29, br. 1, 2005, str. 37-58. https://hrcak.srce.hr/5712. Citirano 13.04.2021.
Chicago 17th Edition
Šućur, Zoran. "Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj." Financijska teorija i praksa 29, br. 1 (2005): 37-58. https://hrcak.srce.hr/5712
Harvard
Šućur, Z. (2005). 'Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj', Financijska teorija i praksa, 29(1), str. 37-58. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/5712 (Datum pristupa: 13.04.2021.)
Vancouver
Šućur Z. Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj. Financijska teorija i praksa [Internet]. 2005 [pristupljeno 13.04.2021.];29(1):37-58. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/5712
IEEE
Z. Šućur, "Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj", Financijska teorija i praksa, vol.29, br. 1, str. 37-58, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/5712. [Citirano: 13.04.2021.]

Sažetak
Različiti aspekti siromaštva u Hrvatskoj još su uvijek nedovoljno istraženi. Ne samo da nema spoznaja o tome koliko dugo hrvatski građani ostaju u siromaštvu, već postoje i određena nesuglasja oko broja siromašnih i izbora nacionalne linije siromaštva. Nisu precizno evaluirani ni učinci pojedinih mjera politike prema siromaštvu. Cilj je ovoga rada bio analizirati osnovne pokazatelje rasprostranjenost siromaštva, rizične grupe i strukturu siromašnih te istražiti ulogu socijalnih transfera smanjenja siromaštva. Rad se sastoji od četiri dijela i uvoda. U prvom se dijelu analizira kretanje broja siromašnih u Hrvatskoj na početku milenija te profil siromaštva. Drugi dio rada obrađuje politiku reduciranja ili eliminiranja siromaštva, dok se u trećem dijelu autor bavi problemom odabira službene linije siromaštva i ulogom minimalnog dohotka u Hrvatskoj. Četvrti dio sadržava zaključke. Koristeći se službenom linijom siromaštva EU, usporedna analiza pokazuje da stope relativnog siromaštva u Hrvatskoj ne odstupaju bitno od prosjeka EU, iako Hrvatska ima nešto više stope siromaštva nego većina zemalja EU. Najveći rizik siromaštva imaju starije osobe, umirovljenici i nezaposleni, samačka kućanstva, jednoroditeljske obitelji i obitelji s troje i više djece. Ukupni sustav socijalnih transfera nije manje učinkovit od transfernih sustava većine zemalja EU. Isključimo li starosne i obiteljske mirovine iz socijalnih transfera, Hrvatska ima najefikasnije socijalne transfere među promatranim zemljama. Međutim, s druge strane, stopa redukcije siromaštva zahvaljujući starosnim i obiteljskim mirovinama, jedna je od najnižih među uspoređivanim zemljama.

Ključne riječi
siromaštvo; službena linija siromaštva; stopa redukcije siromaštva; politika prema siromaštvu; socijalni transferi; mirovine

Hrčak ID: 5712

URI
https://hrcak.srce.hr/5712

Posjeta: 5.305 *