hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Kulturne granice, kulturne pokrajine, područje privlačenja hodočasničkih središta. Uloga hodočašća u kulturnoj razdiobi pokrajine

Gábor Barna ; József Attila Tudományegyetem, Szeged, Magyarország

Puni tekst: njemački, pdf (435 KB) str. 153-159 preuzimanja: 292* citiraj
APA 6th Edition
Barna, G. (1996). Kultürgrenzen, Kulturräume, Einzugsgebiete der Wallfahrtsorte. Die Rolle der Wallfahrt in der kulturellen Gliederung. Studia ethnologica Croatica, 7/8 (1), 153-159. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/59861
MLA 8th Edition
Barna, Gábor. "Kultürgrenzen, Kulturräume, Einzugsgebiete der Wallfahrtsorte. Die Rolle der Wallfahrt in der kulturellen Gliederung." Studia ethnologica Croatica, vol. 7/8, br. 1, 1996, str. 153-159. https://hrcak.srce.hr/59861. Citirano 22.11.2019.
Chicago 17th Edition
Barna, Gábor. "Kultürgrenzen, Kulturräume, Einzugsgebiete der Wallfahrtsorte. Die Rolle der Wallfahrt in der kulturellen Gliederung." Studia ethnologica Croatica 7/8, br. 1 (1996): 153-159. https://hrcak.srce.hr/59861
Harvard
Barna, G. (1996). 'Kultürgrenzen, Kulturräume, Einzugsgebiete der Wallfahrtsorte. Die Rolle der Wallfahrt in der kulturellen Gliederung', Studia ethnologica Croatica, 7/8(1), str. 153-159. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/59861 (Datum pristupa: 22.11.2019.)
Vancouver
Barna G. Kultürgrenzen, Kulturräume, Einzugsgebiete der Wallfahrtsorte. Die Rolle der Wallfahrt in der kulturellen Gliederung. Studia ethnologica Croatica [Internet]. 1996 [pristupljeno 22.11.2019.];7/8(1):153-159. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/59861
IEEE
G. Barna, "Kultürgrenzen, Kulturräume, Einzugsgebiete der Wallfahrtsorte. Die Rolle der Wallfahrt in der kulturellen Gliederung", Studia ethnologica Croatica, vol.7/8, br. 1, str. 153-159, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/59861. [Citirano: 22.11.2019.]

Sažetak
Na oblikovanje kulturnih granica mogu, uz prirodne i političke granice, djelovati i vjerski faktori. Pritom mogu određenu ulogu odigrati hodočasnička mjesta. Hodočasnička središta mogu se, prema njihovoj važnosti i privlačnosti, podijeliti u lokalna, regionalna, nadregionalna i međunarodna središta.
Autor je na nekoliko primjera pokazao kako su na etnički izmiješanu području u Podunavskoj kotlini postojala hodočasnička mjesta različitoga ranga, pri čemu je određenu ulogu igrao i nacionalni sastav hodočasnika. To su Máriakéménd u Baranji, Doroszló/Doroslovo (hodočasničko mjesto Mađara, Nijemaca i bunjevačkih Hrvata), Vodica/Máriakönnye kod Baje (katolički Mađari, Nijemci, Bunjevci, Šokci i drugi Hrvati, pa i pravoslavni Srbi), Csíksomlyó/Somleul Ciuc (privlačio je isprva Mađare u Sedmogradskoj, zatim Moldaviji, danas iz čitavoga mađarskog etničkog područja), Jud/Máriagyüd (Hrvati, Mađari i Nijemci iz južne Transdanubije, Bačke i Slavonije), Máriapócs (okuplja Mađare, Nijemce, Rusine, Slovake, Rumunje, kako rimokatolike, tako i unijate, protestante te pripadnike raznih sljedbi; jedna „podružnica" joj je u crkvi sv. Stjepana u Beču) te Mariazell u Štajerskoj (koji je od XIV. st. okupljao cijelu srednju Europu).
Pripadnici pojedinih naroda nerijetko su oblikovali svoje posebne oblike pobožnosti. To se zbilo, primjerice, u hodočasničkim mjestima Radna/Máriaradna, Loretto/Loreta (u Gradišću; tu su Hrvati organizirali posebnu hrvatsku nedilju), Banska Štiavnica/Selmecbánya/Schemnitz, Pécs-Havihegy/Marija snježna.
Nakon drugoga svjetskog rata, tj. nakon raspada Monarhije, političke su granice snažno djelovale na preusmjeravanje hodočasničkih strujanja i preoblikovanje područja privlačenja. Radna i Marija Judska su, primjerice, ostale bez većine hrvatskih hodočasnika.

Ključne riječi
kulturne granice; kulturne pokrajine; hodočasnička središta; Podunavlje

Hrčak ID: 59861

URI
https://hrcak.srce.hr/59861

[njemački]

Posjeta: 540 *