Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva
Boris Jokić
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Zrinka Ristić Dedić
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
APA 6th Edition Jokić, B. i Ristić Dedić, Z. (2010). Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva. Revija za socijalnu politiku, 17 (3), 345-362. https://doi.org/10.3935/rsp.v17i3.954
MLA 8th Edition Jokić, Boris i Zrinka Ristić Dedić. "Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva." Revija za socijalnu politiku, vol. 17, br. 3, 2010, str. 345-362. https://doi.org/10.3935/rsp.v17i3.954. Citirano 08.12.2019.
Chicago 17th Edition Jokić, Boris i Zrinka Ristić Dedić. "Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva." Revija za socijalnu politiku 17, br. 3 (2010): 345-362. https://doi.org/10.3935/rsp.v17i3.954
Harvard Jokić, B., i Ristić Dedić, Z. (2010). 'Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva', Revija za socijalnu politiku, 17(3), str. 345-362. https://doi.org/10.3935/rsp.v17i3.954
Vancouver Jokić B, Ristić Dedić Z. Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 2010 [pristupljeno 08.12.2019.];17(3):345-362. https://doi.org/10.3935/rsp.v17i3.954
IEEE B. Jokić i Z. Ristić Dedić, "Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva", Revija za socijalnu politiku, vol.17, br. 3, str. 345-362, 2010. [Online]. https://doi.org/10.3935/rsp.v17i3.954
Sažetak Brojne međunarodne znanstvene spoznaje ukazuju na razlike u obrazovnom postignuću ovisno o spolu učenika i obrazovanju njihovih roditelja. Veličine dobivenih razlika mogu ukazivati na razinu nejednakosti obrazovnih mogućnosti unutar pojedinog sustava obrazovanja te trebaju poslužiti kao osnova za istraživanje uzroka i posljedica istih i razvoj obrazovnih politika za njihovo smanjivanje. Tijekom posljednjih godina i u Hrvatskoj je provedeno nekoliko istraživanja u kojima je rezultat na vanjskom vrednovanju povezan sa spolom i socioekonomskim statusom učenika, međutim, još uvijek nema sustavnog i sveobuhvatnog istraživanja o učinku ovih varijabli na školski uspjeh u osnovnoškolskoj dobi. Cilj je ovog rada odrediti veličinu efekta spola učenika i obrazovnog statusa roditelja te njihove interakcije na školski uspjeh učenika iskazan općim uspjehom na kraju razreda i zaključnom ocjenom iz hrvatskog jezika. U radu se koriste populacijski podaci o školskom uspjehu 43 008 učenika četvrtih i 40 843 osmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Rezultati dvosmjernih analiza varijanci ukazuju na osrednji efekt spola, izraziti efekt obrazovanja roditelja i skroman interakcijski efekt na obje mjere obrazovnog postignuća za obje kohorte. Navedene veličine efekta su gotovo identične u obje točke osnovnoškolskog obrazovanja s iznimkom efekta spola koji je veći u slučaju starije kohorte. Analize jednostavnih efekata za interakcijski efekt spola učenika i obrazovanja roditelja ukazuju na stabilnost efekta spola unutar različitih kategorija obrazovanja roditelja, osim u slučaju najviše kategorije, gdje je taj efekt manji. Istraživački nacrt, dakako, ne omogućuje istraživanje ili zaključivanje o uzrocima i posljedicama međugrupnih razlika u obrazovnim postignućima, stoga spoznaje na cjelokupnim kohortama hrvatskih osnovnoškolaca prvenstveno mogu poslužiti kao početna osnova za istraživanje istih.