hrcak mascot   Srce   HID

Uvodnik

UZ NOVI ZAKON O ŠUMAMA

Branimir Prpić ; Hrvatsko šumarsko društvo

Puni tekst: hrvatski, pdf (63 KB) str. 445-445 preuzimanja: 217* citiraj
APA 6th Edition
Prpić, B. (2010). UZ NOVI ZAKON O ŠUMAMA. Šumarski list, 134 (9-10), 445-445. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/60003
MLA 8th Edition
Prpić, Branimir. "UZ NOVI ZAKON O ŠUMAMA." Šumarski list, vol. 134, br. 9-10, 2010, str. 445-445. https://hrcak.srce.hr/60003. Citirano 22.11.2019.
Chicago 17th Edition
Prpić, Branimir. "UZ NOVI ZAKON O ŠUMAMA." Šumarski list 134, br. 9-10 (2010): 445-445. https://hrcak.srce.hr/60003
Harvard
Prpić, B. (2010). 'UZ NOVI ZAKON O ŠUMAMA', Šumarski list, 134(9-10), str. 445-445. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/60003 (Datum pristupa: 22.11.2019.)
Vancouver
Prpić B. UZ NOVI ZAKON O ŠUMAMA. Šumarski list [Internet]. 2010 [pristupljeno 22.11.2019.];134(9-10):445-445. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/60003
IEEE
B. Prpić, "UZ NOVI ZAKON O ŠUMAMA", Šumarski list, vol.134, br. 9-10, str. 445-445, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/60003. [Citirano: 22.11.2019.]

Sažetak
Kao što znamo, priprema se novi Zakon o šumama, a jedna od glavnijih odredbi Zakona trebala bi odrediti korištenje i stvarnu površinu šuma i šumskog zemljišta. Prema čanku 1. stavci 1. važećeg Zakona o šumama, šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezi nu osobitu zaštitu. Kao specifično prirodno bogatstvo, prema članku 3. stavci.1., s općekorisnim funkci jama uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja, a u stavci 3. u 15 točaka naznačene su općeko risne funkcije šume (na žalost mnogi zaboravljaju da uz klasično gospodarsku djelatnost, šumarska stru ka ponajprije osigurava obavljanje upravo tih funkcije šume). Očekujemo da novi Zakon u spomenutim člancima neće ništa mijenjati. Članak 4. Zakona pak govori o tome, što se smatra šumom i šumskim zemljištem i u spornim slučajevima nadležnim za arbitražu određuje resorno Ministarstvo. Pitanje je da li su se svi u skladu s navedenim člancima uvijek odnosili prema šumi i šumskom zemljištu?
Hrvatsko šumarsko društvo je u više navrata raspravljalo o tome i izražavalo nadležnima nezadovolj stvo nekim rješenjima u zakonskim i podzakonskim aktima, o čemu je i u svome izvješću na 114. izbor noj skupštini HŠD-a za čeverogodišnje razdoblje, govorio predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević. Posebno je iskazao nezadovoljstvo odredbom Zakona o šumama da se za podizanje višegodišnjih nasa da uz neobraslo šumsko zemljište “koristi i makija, a moramo znati i ponavljati: makija je šuma”. Također je naveo, kako se upravo na tim područjima gdje je i najveća potražnja za šumskim zemljištima, nalazi na stotine tisuća hektara neobraslog zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, na kojemu usput reče no, nastaje preko 50 % šumskih požara. Posebno je označio samo simboličnim a nerealnim visine sada šnjih naknada za šume i šumska zemljišta, čiji iznosi ni približno ne osiguravaju podizanje novih šuma u istoj površini, a da nisu u skladu s vrijednošću dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, navedenih u članku 1. Zakona o šumama, nije potrebno ni govoriti. Kao što je i u spomenutom Izvješću navedeno, svjesni smo činjenice “da su u proteklom razdoblju zbog raznih okolnosti, u površine državnih šuma i šumskih zemljišta, ušla i bivša napuštena poljoprivredna zemljišta, danas sukcesijom obrasla šumom”. Upravo netočna definiranost površina šuma i šumskih zemljišta, uzrokom je mnogobrojnih sporova i razmimoilaženja između šumarske struke i nekih drugih struka, ponajprije poljoprivredne.
Očekujemo da će odredbe novog Zakona o šumama, ali i Zakona o poljoprivrednom zemljištu, no vom kategorizacijom, šume i šumska zemljišta pravilno definirati, a onda se prema njima odnositi sukladno s člankom 1. važećeg Zakona o šumama, za kojega očekujemo da se neće mijenjati.Tako ćemo izbjeći pri­mjerice slučajeve da podižemo kulture, maslinike i vinograde na apsolutno šumskim tlima, samo zato što je definiran vlasnik, ili pak prestati tjerati iz državnih šuma divljač, kao neprijeporno sastavni dio šumske faune, da bi u šumi mogla pasti i brstiti privatna domaća stoka (primjer s naših otoka). Isto tako očekuje­mo, da će sve one površine koje se danas vode kao poljoprivredne, a nepogodne su za poljoprivrednu proizvodnju (prema podacima oko 800 000 ha), biti iskorištene za podizanje šumskih kultura i plantaža s pionirskim i brzorastućim vrstama drveća, s mogućnošću korištenja u bionergetske i druge svrhe.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić

Hrčak ID: 60003

URI
https://hrcak.srce.hr/60003

[engleski]

Posjeta: 845 *