hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Nakon Husserla – Aristotel i Kant

Davor Rodin ; profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (127 KB) str. 43-61 preuzimanja: 457* citiraj
APA 6th Edition
Rodin, D. (2010). Nakon Husserla – Aristotel i Kant. Politička misao, 47 (3), 43-61. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/64116
MLA 8th Edition
Rodin, Davor. "Nakon Husserla – Aristotel i Kant." Politička misao, vol. 47, br. 3, 2010, str. 43-61. https://hrcak.srce.hr/64116. Citirano 12.11.2019.
Chicago 17th Edition
Rodin, Davor. "Nakon Husserla – Aristotel i Kant." Politička misao 47, br. 3 (2010): 43-61. https://hrcak.srce.hr/64116
Harvard
Rodin, D. (2010). 'Nakon Husserla – Aristotel i Kant', Politička misao, 47(3), str. 43-61. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/64116 (Datum pristupa: 12.11.2019.)
Vancouver
Rodin D. Nakon Husserla – Aristotel i Kant. Politička misao [Internet]. 2010 [pristupljeno 12.11.2019.];47(3):43-61. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64116
IEEE
D. Rodin, "Nakon Husserla – Aristotel i Kant", Politička misao, vol.47, br. 3, str. 43-61, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64116. [Citirano: 12.11.2019.]

Sažetak
Pokret rehabilitacije praktičke filozofije sedamdesetih godina 20. stoljeća intelektualna
je pobuna protiv znanstvenog univerzalizma. Pokret nipošto nije bio
jedinstven. Jedni su rehabilitaciju praktičke filozofije tražili u reinterpretaciji
Aristotelove etike i politike. Njima su u nas bili bliski Ante Pažanin i Danilo Pejović.
Kantovu i Hegelovu univerzalnom racionalizmu suprotstavili su Aristotela
koji je jasno razlikovao praksu, poezu i teoriju. Umjesto da se uhoda nova
semantička paradigma u razumijevanju praktičkih odnosa, krenulo se natrag u
“predznanstvenu” historiju praktičke filozofije, dakle prema Aristotelu. Drugi
su tražili nove putove u skladu s Husserlovom, Heideggerovom i Wittgensteinovom
semantičkom kritikom metafizičke tradicije, kako u njezinoj varijanti
Kantove i Hegelove identitetne znanstvene filozofije tako i u verziji Aristotelova
analognog logocentrizma. U cjelini, svi metodički uvjeti za takav pokret postojali
su već u ranim djelima Edmunda Husserla. Husserl je autor semantičkog
obrata zapadnjačke logocentričke metafizike kojom su “antikvirani” i Aristotel
i Kant. Preko tumačenja Husserlove dijagnoze krize europskih znanosti i razumijevanja
njegova prevladavanja neokantovskoga formalnog transcendentalizma
autor nudi semantičko razumijevanje prakse i politike te pokazuje kako je
sredstvima Husserlove fenomenologije moguće zasnovati praktičku filozofiju.
Zaključuje kako je Husserlova fenomenologija danas neupitno mjerodavna i za
prirodoznanstvena i za društvenoznanstvena istraživanja.

Ključne riječi
praktička filozofija; fenomenologija; semantika prakse; Husserl; Heidegger; Aristotel; Kant; Pažanin

Hrčak ID: 64116

URI
https://hrcak.srce.hr/64116

[engleski]

Posjeta: 910 *