hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne

Vjeran Katunarić ; Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (115 KB) str. 135-149 preuzimanja: 443* citiraj
APA 6th Edition
Katunarić, V. (2010). Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne. Politička misao, 47 (4), 135-149. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/66494
MLA 8th Edition
Katunarić, Vjeran. "Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne." Politička misao, vol. 47, br. 4, 2010, str. 135-149. https://hrcak.srce.hr/66494. Citirano 25.08.2019.
Chicago 17th Edition
Katunarić, Vjeran. "Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne." Politička misao 47, br. 4 (2010): 135-149. https://hrcak.srce.hr/66494
Harvard
Katunarić, V. (2010). 'Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne', Politička misao, 47(4), str. 135-149. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/66494 (Datum pristupa: 25.08.2019.)
Vancouver
Katunarić V. Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne. Politička misao [Internet]. 2010 [pristupljeno 25.08.2019.];47(4):135-149. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66494
IEEE
V. Katunarić, "Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne", Politička misao, vol.47, br. 4, str. 135-149, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66494. [Citirano: 25.08.2019.]

Sažetak
Ovaj prilog raspravi o knjizi Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija
Moderne pobliže razmatra Strpićevo upozorenje da je slabljenje ekonomske
hegemonije SAD-a upitno, osobito s obzirom na daljnje izglede (razvoja) kapitalizma,
pa radije govori o njegovu “redizajniranju”. S tim u vezi u prilogu
se podrobnije razmatraju tri aspekta redizajniranja kapitalizma: kauzalni, kontingencijski
i funkcionalni. Što se tiče kauzalnosti, djelomična preraspodjela
vodećih uloga u svjetskom gospodarstvu uzrokovana je iznalaženjem novih
metoda, od industrijske i medijske tehnologije do financijskih špekulacija i
novih ratova – koje omogućuju stjecanje profita. S obzirom na kontingenciju,
pomak u matici otvara mogućnost manjem broju zemalja, poput Kine, Indije
i Brazila, koje su kapitalistički “talentirane” (u smislu spajanja politike mobilizacije
resursa s elementima pozitivnog vrednovanja rada u lokalnoj kulturi)
da se pomaknu naviše na ljestvici razvojne uspješnosti. Funkcionalni aspekti
ukazuju na korisne učinke mijene u matici ne samo za novopridošlice u klub
najrazvijenijih nego i za sam SAD. Financijalizacija ekonomije, ponajprije
američke, uz prepuštanje vodstva drugim industrijskim silama u nizu grana
industrijske proizvodnje, kao i tempu privrednog rasta, dakle “nova podjela
rada” u matici, donosi SAD-u stanovit “aristokratski” status u svijetu kapitalizma.
Taj status nije inkompatibilan s cikličkim procesom razvoja kapitalizma.
Umjesto dijalektičkog skoka prema socijalizmu on više teži djelomičnoj
restauraciji feudalizma, kao globalnog poretka jakih država u matici i slabih
ili prividnih na periferiji. Međutim, to nije i najgori mogući kraj moderne povijesti.
Ako bi kojim slučajem došlo do mnogo značajnijeg pada ekonomske
moći SAD-a u korist novopridošlica, to bi vjerojatno prije ojačalo nego oslabilo
brutalnost kapitalizma. Tek bi istinska i široka “europeizacija” kapitalističkog
sustava, naravno, pod uvjetom da se u EU-u zaustavi trend daljnjeg demontiranja
države blagostanja i povrati toliko potrebna ravnoteža između
zahtjeva za privrednim rastom i zahtjeva za društvenom solidarnosti i općim
blagostanjem, omogućila nastanak globalnog kapitalizma s ljudskim licem, a
vjerojatno i svjetske države koja bi vodila računa o uravnoteženom razvitku
svih dijelova svijeta.

Ključne riječi
kapitalizam; Sjedinjene Američke Države; Dag Strpić; uzročnost; kontingencija; funkcionalnost

Hrčak ID: 66494

URI
https://hrcak.srce.hr/66494

[engleski]

Posjeta: 951 *