hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009

Elvira Čeljuska-Tošev ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
Ilija Kuzman ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
Vladimir Draženović ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Ivica Knezović ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
Rok Čivljak ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"

Puni tekst: hrvatski, pdf (1016 KB) str. 149-159 preuzimanja: 249* citiraj
APA 6th Edition
Čeljuska-Tošev, E., Kuzman, I., Draženović, V., Knezović, I. i Čivljak, R. (2010). Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009. Infektološki glasnik, 30 (4), 149-159. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/66638
MLA 8th Edition
Čeljuska-Tošev, Elvira, et al. "Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009." Infektološki glasnik, vol. 30, br. 4, 2010, str. 149-159. https://hrcak.srce.hr/66638. Citirano 16.07.2019.
Chicago 17th Edition
Čeljuska-Tošev, Elvira, Ilija Kuzman, Vladimir Draženović, Ivica Knezović i Rok Čivljak. "Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009." Infektološki glasnik 30, br. 4 (2010): 149-159. https://hrcak.srce.hr/66638
Harvard
Čeljuska-Tošev, E., et al. (2010). 'Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009', Infektološki glasnik, 30(4), str. 149-159. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/66638 (Datum pristupa: 16.07.2019.)
Vancouver
Čeljuska-Tošev E, Kuzman I, Draženović V, Knezović I, Čivljak R. Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009. Infektološki glasnik [Internet]. 2010 [pristupljeno 16.07.2019.];30(4):149-159. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66638
IEEE
E. Čeljuska-Tošev, I. Kuzman, V. Draženović, I. Knezović i R. Čivljak, "Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009", Infektološki glasnik, vol.30, br. 4, str. 149-159, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66638. [Citirano: 16.07.2019.]

Sažetak
Pandemijski virus influence A (H1N1) 2009 u nas se pojavio u srpnju, intenzivniji val bolesti zabilježen je u listopadu, studenome i prosincu 2009. godine, a bolest se pojavljivala sve do ožujka 2010. godine. U Hrvatskoj je registrirano 58 255 oboljelih od pandemijske gripe, a umrlo ih je 58, od toga 32 s laboratorijski dokazanim virusom. U razdoblju od 1. srpnja 2009. do 31. ožujka 2010. godine u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu pregledano je 3 856 bolesnika s dijagnozom influence i/ili komplikacija. Od toga broja hospitalizirana su 562 (14,6 %) bolesnika. Od ukupnog broja hospitaliziranih, djece do 14 godina bilo je 140 (24,9 %), do 18 godina 154 (27,4 %), a odraslih gotovo triput više, odnosno 408 (72,6 %). U jedinicama intenzivne skrbi liječeno je 68 (12,1 %) bolesnika. Umrlo je 15 odraslih bolesnika, od kojih je 14 liječeno u jedinici intenzivnog liječenja. Stopa smrtnosti za sve hospitalizirane bolesnike (562) iznosi 2,7 %, za hospitalizirane odrasle (408) 3,7 %, a za odrasle liječene u jedinici intenzivne skrbi 26,4 %. Nije umrlo niti jedno dijete. Od 562 hospitalizirana bolesnika, virus pandemijske influence A(H1N1) 2009 dokazan je PCR metodom u njih 169 (30,1 %). Pandemijski virus influence otkriven je u 41,6 % hospitalizirane djece i u 25,7 % odraslih. U jedinicama intenzivne skrbi s dokazanim virusom liječeno je 35 (20,7 %) bolesnika, 22 odrasla i 13 djece. Prosječna dob svih bolesnika s dokazanim pandemijskim virusom (169) iznosila je 30,2 godina. U dječjoj skupini prosječna je dob bila 5,6 godina, a kod odraslih 45,2 godina. U odnosu na odrasle, djeca su prije dolazila i imala su znatno kraći boravak u bolnici, a u njih su zabilježene statistički značajno niže vrijednosti CRP-a, CK i sedimentacije eritrocita. U 169 bolesnika s dokazanim pandemijskim virusom influence ukupno je registrirano 227 rizičnih čimbenika, a zabilježeni su kod 95 (56,2 %) bolesnika. U odraslih su rizični imbenici zabilježeni znatno češće i u većem broju nego u djece. Najučestaliji rizični čimbenici bile su kronične plućne bolesti: astma u 29 (17,2 %) bolesnika i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) u 27 (15,9 %) bolesnika. Registrirano je 240 komplikacija bolesti u 117 (69,2 %) bolesnika. Komplikacije su se češće pojavljivale i prosječno su bile teže u odraslih nego u djece. Pneumonija je bila najučestalija komplikacija, a registrirana je u 84/169 bolesnika, odnosno u svakog drugog hospitaliziranog bolesnika s dokazanim virusom pandemijske influence. Pneumonija je bila mnogo češća komplikacija u odraslih (66/105 ili 62,9 %) nego u djece (18/64 ili 28,1 %). Primarna virusna pneumonija registrirana je dvaput češće od sekundarne bakterijske (55:29 bolesnika). Zbog pandemijske influence 2009/10. godine hospitalizirano je 2,7 puta više odraslih nego djece (408:154), za razliku od deset prethodnih sezona influence kada su djeca bila 1,2 puta češće hospitalizirana od odraslih (759:656). Nameće se zaključak da je pandemijska influenca bila znatno teža i smrtonosnija bolest u usporedbi sa sezonskom, posebno u dobnim skupinama mlađih odraslih ljudi, iako pandemijom nije bio zahvaćen veći postotak pučanstva.

Ključne riječi
influenca - pandemijska; epidemiologija; klinička slika; rizični čimbenici; komplikacije

Hrčak ID: 66638

URI
https://hrcak.srce.hr/66638

[engleski]

Posjeta: 572 *