Utjecaj obitelji Stjepović-Skočibuha na strukturiranje naselja Suđurađ na otoku Šipanu

Autor(i)

  • Dubravka Mirošević Sveučilište u Dubrovniku
  • Mara Marić

DOI:

https://doi.org/10.22586/pp.v40i60.11829

Ključne riječi:

otok Šipan, naselje Suđurađ, obitelj Stjepović-Skočibuha, ladanjsko-gospodarski sklop

Sažetak

U ovome radu predmet istraživanja su renesansna ladanjska zdanja bogate građanske obitelji Stjepović-Skočibuha koja su građena tijekom 16. stoljeća od strane Tome i njegova sina Vice Stjepovića-Skočibuhe. Ladanjska zdanja nalaze se u uvali Suđurađ na otoku Šipanu neposredno jedan pored drugog te se ubrajaju među jedinstvene ladanjske cjeline na dubrovačkom području čiji se značaj krije u sadržaju i veličini, a ujedno su jedni od najvrjednijih spomenika renesansnog graditeljskog nasljeđa. Otok Šipan dio je elafitskog arhipelaga ujedno i najveći među ovom skupinom otoka. Na jugoistočnoj strani uvala Suđurađ uz Šipansku Luku na sjeverozapadnoj strani predstavlja drugo glavno naselje na otoku. Cilj istraživanja upravo ovih značajnih ladanjskih cjelina bio je utvrditi doprinos obitelji Stjepović-Skočibuha u formiranju naselja Suđurađ, dok sama hipoteza jest da su ladanjske cjeline ove obitelji značajno utjecale na razvoj naselja Suđurađ. Primijenjen je interdisciplinaran metodološki pristup koji nije isključivo vezan za povijesne discipline. Prilikom istraživanja provedeno je opsežno prikupljanje literaturne građe o povijesnim i prostornim značajkama otoka Šipana, naselja Suđurađ te samih ladanjskih sklopova, dok su se sistematičnom terenskom opservacijom analizirale organizacijske i stilske značajke ladanjskih sklopova s posebnim naglaskom na perivojnim prostorima. Uz to provedena je i komparativna analiza ovih sklopova u odnosu na ladanjske sklopove na Šipanu te su izdvojene posebnosti cjelina. Na temelju povijesne kartografije, austrijskog katastra iz 1837. godine, analizirani su povijesni prostorni odnosi u naselju Suđurađ; pozicija ladanjsko-gospodarskih sklopova obitelji Stjepović-Skočibuha, vlasnički odnosi i namjena zemljišta u naselju. Rezultati ovakvog opsežnog istraživanja poglavito transkripcije katastra iz 1837. godine utvrdili su da je obitelj Stjepović-Skočibuha i u prvoj pol. 19. stoljeća bila vlasnik velikog dijela naselja Suđurađ te snažno utjecala na njegovo uobličavanje.

##submission.downloads##

Objavljeno

2021-12-03

Kako citirati

Mirošević, Dubravka, i Mara Marić. „Utjecaj Obitelji Stjepović-Skočibuha Na Strukturiranje Naselja Suđurađ Na Otoku Šipanu“. Povijesni prilozi (Historical Contributions) 40, no. 60 (prosinac 3, 2021). Pristupljeno travanj 18, 2024. https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/povijesni-prilozi/article/view/11829.

Broj časopisa

Rubrika

Članci