Surovo naličje fašizma: izborne manipulacije na Boljunštini

Sažetak

Politički i društveni život na istarskome području u prvoj polovici XX. stoljeća prolazio je nekoliko razvojnih faza, pri čemu je od iznimne važnosti parlamentarno razdoblje, koje je označilo prekretnicu, otvorivši vrata totalitarnomu fašističkom režimu. U okviru naglašene politizacije u Istri brojčano je najjačom bila Hrvatsko-slovenska narodna stranka, no zbog nadiruće opasnosti od njezine moguće pobjede uoči izborâ za talijanski parlament 1921. dio talijanskih građanskih stranaka ujedinio se u Istarski nacionalni blok, što je prednost donijelo fašistima. Nezaobilaznu građu za proučavanje dramatičnih stranica poluotočne, a time i boljunske povijesti predstavljaju novinski napisi, a osobito arhivska vrela, pohranjena u Državnome arhivu u Pazinu, iz kojih saznajemo u kakvim su se okolnostima odvijali politički izbori 1921. i 1924. godine. Fašisti su uspjeli izboriti dvostruku pobjedu, ali ne zahvaljujući stvarnoj podršci naroda, već su rezultate u vlastitu korist ostvarili na temelju surovih postupaka prema biračima, služeći se njihovim protjerivanjem, kršenjem izbornoga zakona te iskrivljavanjem glasova. Talijanske su vlasti brojnim represivnim mjerama u okviru provođenja asimilacijske politike pokušavale zatirati hrvatski duh, jezik i kulturu te nemilosrdno uništiti ustanove koje su poticale razvijanje hrvatskih nacionalnih osjećaja. Kulturno je nasilje podupirao i boljunski načelnik Francesco Ferranda, koji se zalagao za ukidanje hrvatskih te uspostavljanje talijanskih osnovnih škola. Poput mještana mnogih istarskih općina, Boljunci su se u novonastaloj političkoj situaciji morali suočiti ne samo s nezakonitostima i gubljenjem prava glasovanja nego i s masovnim protjerivanjima, zlostavljanjima i ponižavanjima, koja su bila sastavnim dijelom njihove burne svakidašnjice. Provođenjem niza represivnih mjera nastojalo se ubrzati proces asimilacije na svim poljima, a nametanje talijanskoga nacionalizma odredilo je daljnji tijek sudbine potisnutoga stanovništva, ostavivši dubok trag u njihovu mentalnome tkivu.