Ambigue descrizioni: feste devozionali e feste di precetto nell’inchiesta veneziana di fine Settecento

Sažetak

1772. godine mletački je Senat zakonom intervenirao u ograničavanje prekomjernog broja vjerskih blagdana u svim dijelovima dominio da terra i Istre. Odredba je prvenstveno imala za cilj doprinijeti razvoju privrednih djelatnosti, ponajprije poljoprivrede u cijeloj državi. U tu je svrhu vrhovno mletačko tijelo zadužilo svoje predstavnike da prikupe podatke koji se odnose na područja iz njihove nadležnosti.Tim su se istraživanjem, tijekom nekoliko godina, sakupili podaci koje su pregledali consultori in iure, a oni su svojim mišljenjima trebali okarakterizirati njihovu raširenost te obilježja tog fenomena ali i moguće odredbe koje bi se donijele radi provođenja stvarne reforme vjerskih blagdana. 1775.godine Senat je odlučio zabraniti sve blagdane unutar radnog tjedna koji nisu bili određeni kao neradni dani po crkvenom propisu. Bila je to oprezna odredba koja namjerno nije zadirala u osjetljivu temu zapovjednih blagdana koji su u izravnoj crkvenoj nadležnosti.Na kraju je tek 1787.godine, naknadnom intervencijom Senata, donešena odluka da se i ovi potonji drastično smanje. Veliko istraživanje Mletačke Republike iz 70-ih i 80-ih godina XVIII stoljeća, usporedno s onima koji su se odvijali u drugim europskim zemljama, otkrilo je drugačije poimanje od strane vladajućih slojeva u odnosu na pučku kulturu i religioznost koja je u potpunosti bila usuglašena kod svih društvenih slojeva tijekom prethodnih stoljeća. Podaci koji su sakupljeni 70-ih godina XVIII stoljeća zanimljivi su prvenstveno stoga što se temelje na pravom etnografskom istraživanju bogatom opisima vezanih uz kult svetaca i raširenost vjerskih blagdana u Terrafermi (na Kopnu) i u Istri. Ti opisi, koji su preliminarno povjereni župnicima, daleko su od jednoličnih te posjeduju detalje koje je zahtjevao mletački Senat, nude šareni okvir pučke religioznosti i ukazuju na poteškoće, gotovo na nemogućnost stvaranja homogenog okvira svijeta običaja koji je još uvijek intenzivno prožimao, svojim kulturnim obilježjima, vjerski život podanog stanovništva. Stoga, Nejasni opisi, budući da sadržavaju podatke koje su skupljali župnici, teško da su mogli dati željeni odgovor na zahtjeve zakona koji se temeljio na nečem što je definitivno strano svijetu običaja i njegovim brojnim aspektima.