Sumarni inventar fonda Bilježnici Vodnjana (1616/1825.1857/1945)

Sažetak

Autorica predstavlja sumarni inventar za fond Bilježnici Vodnjana (1616/1826.1857/1945), a koji se čuva u Državnom arhivu u Pazinu pod identifikacijskom oznakom HR-DAPA-9. Na samom početku opisa na razini fonda donosi se opis bilježništva na području grada Vodnjana, ali i Istre općenito, tijekom svih povijesnih razdoblja do 1945. godine. Javni bilježnik identificira se kao osoba koja je zadužena za službeno sastavljanje i izdavanje javnih isprava, službeno ovjeravanje privatnih isprava, primanje na čuvanje vrijednih isprava i predmeta te novca radi predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima, obavljanje, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom. Početak se i razvoj bilježništva u Istri odvijao ponajprije pod utjecajem susjedne Italije. Bilježnička je služba na vodnjanskom području bila određivana različitim zakonima i pravilnicima. Razlog tome jest činjenica da je Istra do 1943. godine bila pod vlašću čak pet različitih uprava, koje su sa sobom donosile nova zakonodavstva i propise. Stoga se u radu donosi kratak opis bilježništva, posebno za Mletačku upravu, Prvu austrijsku upravu, Francusku upravu, Drugu austrijsku upravu te Talijansku upravu u Istri. Unutar opisa navedeni su i prikazani najbitniji zakoni i pravilnici po kojima je bilježništvo u Vodnjanu djelovalo. Veći je dio gradiva fonda Bilježnici Vodnjana preuzet 1980-ih godina iz Historijskog arhiva u Rijeci (danas Državnog arhiva u Rijeci) u sklopu gradiva Općine Vodnjan iz razdoblja Mletačke uprave do kraja Francuske uprave (HR-DAPA-815) te razdoblja Druge austrijske uprave (HR-DAPA-43). Najstarije je sačuvano gradivo ovog fonda protokol isprava (Portacolo terzo…) bilježnika Zorzija Zaccarije iz 1616. godine. Gradivo fonda fragmentarno je sačuvano, budući da je za pojedine bilježnike sačuvan samo dio gradiva, a ima i bilježničkih isprava koje ne pripadaju određenoj cjelini jer ona nije sačuvana. Za razdoblje od 1826. do 1857. godine u fondu bilježnika Vodnjana uopće nema sačuvanog gradiva. Cjelokupno sačuvano bilježničko gradivo sastoji se od isprava uvezanih u knjige (protokoli, minutariji), neuvezanih isprava (razni bilježnički akti, oporuke) te, u novije doba, kazala i repertorija. Sređivanju fonda pristupilo se tako da je on sređen po bilježnicima, na način da svaki bilježnik tvori jednu seriju. Serije su poredane kronološki, prema djelovanju bilježnika od najstarijeg prema novijima. Unutar serija, imajući na umu postojeće stanje i prvobitni red gradiva te način bilježničkog poslovanja i djelovanja, izdvojene su i oblikovane sljedeće podserije: Isprave između živih (podserija sadrži protokole isprava, minutarije isprava i razne prijepise isprava, odnosno isprave sačuvane kao slobodni listovi) i Oporuke (podserija sadrži protokole oporuka, minutarije opo- ruka te prijepise oporuka). Gradivo novijih bilježnika u fondu (od Druge austrijske  uprave nadalje) navodi se unutar sljedećih podserija: Registraturna pomagala (sadrži razna kazala i bilježničke upisnike, odnosno repertorije) i Bilježnički spisi. Gradivo je pisano latiničnim pismom i većinom je na talijanskom jeziku, iako ima i isprava čiji su dijelovi pisani latinskim jezikom. Na kraju rada priložen je abecedni popis vodnjanskih bilježnika.