Teritorijalno-administrativni ustroj na području današnje Istarske županije za razdoblje od 1945. do 1990. godine: Prilog za izradu shematizma uprave

Sažetak

U ovom je radu dan pregled teritorijalno-upravnih jedinica tijela koja su djelovala na području današnje Istarske županije u periodu od 1945. do 1990. godine prema njihovu statusu u pojedinim razdobljima. Status organa uprave bio je određen propisima o njihovoj stvarnoj nadležnosti, kao i propisima kojima je bila regulirana administrativno-teritorijalna podjela. Teritorijalno-administrativni ustroj podijeljen je na četiri razdoblja: od 1945. do 1947., od 1947. do 1955., od 1955. do 1965. i 1965. do 1990. godine. U prvom razdoblju Istra je podijeljena na Zonu A i Zonu B i Slobodni Teritorij Trsta i još uvijek nije sastavni dio Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Primjetno je nastojanje da se početna struktura, koja je uključivala u početku oblasne, okružne, općinske i mjesne narodne odbore, kao prilično nefunkcionalna, pojednostavi. Tako su vrlo brzo ukinuti okružni narodnooslobodilački odbori, a potom i općinski, što ukazuje na to da su stvarne poluge vlasti na terenu zapravo bili na nižoj razini mjesni, a na srednjoj kotarski narodni odbori. U drugom je razdoblju Istra postala sastavni dio Federativne Narodne Republike Jugoslavije sa svojim kotarima, osim kotara Buje, koji je pod talijanskom vlašću te će tako i ostati sve do 1954. godine. U ovom razdoblju Istra je u sastavu Oblasti Rijeka. Godine 1952. s radom prestaju svi mjesni narodni odbori i uvodi se nova administrativno-teritorijalna podjela kojom počinju s radom narodni odbori kotara, narodni odbori gradova i gradskih općina i narodni odbori općina. Primjetan je proces okrupnjavanja, smanjivanja broja mjesnih i kotarskih narodnih odbora te stvaranje teritorijalno-administrativne strukture koja se zasniva na općinama. S ciljem materijalnog jačanja kotara, u trećem je periodu izvršena nova administrativno-teritorijalna podjela kojom se okrupnjavaju općine i kotari. Istra je u sastavu Kotara Pula sa svojim Narodnim odborima općina. Treće razdoblje traje od 1955. do 1965. godine. Posljednje, četvrto, razdoblje obuhvaća period od 1965. do 1990. godine u kojem se Kotar Pula i Kotar Rijeka spajaju u jednu društveno-političku zajednicu – Kotar Rijeka, čime prestaje djelovati Kotarski narodni odbor Pula. U preostalom dijelu Federativne Narodne Republike Jugoslavije kotari su ukinuti 1967. godine, jedino je na području Istre kotar kao administrativno-teritorijalna jedinica prestao postojati 1965. godine. Područje Istre biva podređeno Kotarskoj narodnoj skupštini Rijeka koja djeluje sve do 1967. godine, a svi poslovi koji su bili u nadležnosti kotarskih skupština i njihovih organa prenose se u nadležnost općinskih skupština i njihovih organa. Godine 1974. osnivaju se zajednice općina. Istra ulazi u Zajednicu općine Rijeka u čijem sastavu ostaje do 1986. godine. Iste se godine ukidaju zajednice općina te djeluju kao samoupravne zajednice sve do 1990. godine kada se donosi novi Ustav Republike Hrvatske.