Bratovština Svetog Roka iz Svetvinčenta 1619. god.

Sažetak

U prilogu se raspravlja o jednoj "zakašnjeloj" društvenoj pojavi u Istri, odnosno o iznenadnoj pojavi flagelantskih običaja u kaštelu Svetvinčenat 1619. godine. Tada je bratovština Sv. Roka pretvorena od obične u bičevalačku bratovštinu. Budući da je takva praksa već bila iskorijenjena na kršćanskom zapadu, iznenadnu pojavu takvog entuzijastičkog pokreta autor tumači dubokom krizom u koju je Istra upala nakon Uskočkog rata, zbog čega joj je trebala svekolika, pa tako i moralna obnova. Na intenziviranje vjerskog života kao što su česte noćne procesije, pokornička bogoslužja, nošenje isposničke odjeće, samobičevanje i si. utjecao je i protureformatorski pokret, pogotovu kada je u pitanju Istra iz koje potječu neki značajni zagovornici tih heretičkih ideja. Kao uvod autor obrađuje slučaj postolara Ivana Librića iz Labina koji je bio proglašen heretikom, a što je vidljivo iz izvješća papinskog delegata Augustina Valiera 1580. god.