Ostalo
Mjesto hrvatske srednjovjekovne pismenosti u kroatističkoj izobrazbi na početku 21. stoljeća
Ivana Eterović
orcid.org/0000-0003-0446-8586
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Katedra za filologiju slavensku s osobitim obzirom na povijest jezika i literature hrvatske i srpske jedna je od šest katedara koje postoje od sama osnutka tada Mudroslovnoga fakulteta 1874. godine. Neovisno o kasnijim studijskim preustrojima koji su naposljetku rezultirali i izdvajanjem Odsjeka za kroatistiku, središnje mjesto među slavističkim kolegijima zauzela su već tada predavanja o staroslavenskome jeziku i drugim paleoslavističkim temama (npr. paleografskim). Premda je takav status staroslavenski jezik zadržao većinom do danas, u posljednje se vrijeme može sve češće naići na propitivanja potrebe za takvim kolegijem na kroatističkome, odnosno slavističkome studiju. U ovome se radu na temelju aktualnih nastavnih planova i programa hrvatskih visokih učilišta na kojima se poučavaju staroslavenski jezik i hrvatska srednjovjekovna pismenost, uz poseban naglasak upravo na filozofske fakultete, razmatra njihovo mjesto u svjetlu danas toliko često proklamirana zahtjeva za interdisciplinarnošću.
Ključne riječi
kroatistika; slavistika; paleoslavistika; hrvatska srednjovjekovna pismenost; kurikul; izobrazba
Hrčak ID:
164446
URI
Datum izdavanja:
1.12.2015.
Posjeta: 1.035 *